Evropska komisija traži da društvene mreže suzbiju dezinformisanje birača
Smjernice koje su usvojene danas usmjerene su na internetske platforme s više od 45 miliona aktivnih korisnika u EU, zbog čega se nastoje riješiti problem vezani za obmanjujući politički sadržaj i štetni AI sadržaj.
Iako smjernice nisu pravno obavezujuće, Komisija bi mogla pokrenuti formalni postupak protiv svake platforme koja odstupa od odredbi o izborima i demokratskim procesima.
Ovo bi moglo dovesti do kažnjavanja izvršnih vlasti od čak 6 posto globalnog prometa na neusklađenim platformama i pretraživačima.
Ovaj potez dio je napora Brisela da suzbije sklonost industrije ka samoregulaciji.
Visoki zvaničnik EU rekao je da su smjernice odgovor na "prijetnju" integritetu izbora u bloku, posebno zbog brzog uvođenja generativne umjetne inteligencije i širenja obmanjujućih lažnih sadržaja koji "siju podjele" u evropskim društvima.
Prošlog oktobra je snimak kandidata na slovačkim izborima koji tvrdi da je lažirao glasanje postao viralan, a zatim je utvrđeno da je riječ o lažnom snimku.
Prema novom okviru, od platformi će se zahtijevati da hitno označe takve visokorizične situacije u okviru novog mehanizma za reagovanje na incidente i da sarađuju s evropskim i nacionalnim vlastima, nezavisnim stručnjacima i organizacijama civilnog društva u borbi protiv novih prijetnji.
Nekoliko kompanija kaže da su se već suočile s izazovom uvođenja predizbornih mjera prije izbora u junu. Google, Meta i TikTok uspostavili su takozvane izborne centre za borbu protiv dezinformacija oko glasanja.
