Tužba predstavlja sljedeći korak u pravnom postupku koji je Evropska komisija pokrenula u februaru i predstavlja reakciju na "nezadovoljavajuće" odgovore Budimpešte.
Odlukom se slučaj zapravo prenosi iz Brisela u Luksemburg, gdje je sjedište najvišeg suda EU.
"Nakon što je pažljivo procijenila odgovor mađarskih vlasti, Komisija ostaje pri većini utvrđenih pritužbi, koje još uvijek nisu riješene", navodi se.
Sporni akt, odobren u decembru zahvaljujući podršci vladajuće stranke Viktora Orbana, uspostavlja takozvani Ured za zaštitu suvereniteta (SPO) za istragu ljudi i organizacija za koje se sumnja da potkopavaju "nacionalni suverenitet" i "ustavni identitet" zemlje.
SPO može prikupljati informacije o pojedincima ili grupama koje primaju sredstva iz inostranstva i za koje se smatra da utiču na demokratsku debatu i izborne procese "u interesu druge države" ili "stranog organa".
Mađarske tajne službe prinuđene su da pomognu kancelariji, koja ima pravo na pristup poverljivim dokumentima.
Kada se istraga završi, SPO objavljuje svoje zaključke. Zakon ne predviđa nikakve popravne mjere za osporavanje nalaza.
Orban, koji često napada svoje klevetnike kao agente plaćene Zapadom, kaže da je taj čin neophodan kako bi se Mađarska zaštitila od neprimjerenog političkog uplitanja.
Sjedinjene Američke Države su također osudile ovaj zakon, rekavši da je "pokušaj mađarske vlade da uznemirava, zastrašuje i kažnjava nezavisne organizacije protivan principima demokratskog upravljanja ukorijenjenim u vladavini zakona".
Daljnje kritike iznijeli su Evropski parlament, Venecijanska komisija, Amnesty International, kao i desetine organizacija civilnog društva i nezavisnih medija.
