Granatiran glavni grad Nagorno-Karabaha, žestoki sukobi se nastavljaju
Sirene su se oglasile oko 09:30 sati ujutro po lokalnom vremenu i odmah su odjeknule višestruke eksplozije.
Tamošnje samoprozvane vlasti kažu da su granatirale vojni aerodrom Ganja u istoimenom drugom po veličini gradu u Azerbejdžanu, dok su, s druge strane, azerbejdžanske vojne snage uzvratile napadom na glavni grad regije Stepanakert.
U ovim napadima u posljednjih sedam dana je ubijeno više od 100 ljudi, uključujuć i civile. Međutim, postoji strah da bi broj stvaran broj žrtava mogao biti mnogo veće jer tvrdnje žrtava s obje strane nisz neovisno provjerene.
Armenija i Azerbejdžan se međusobno sukobe godinama oko sporne regije, a posljednji najveći sukob bio je 2016. godine.
Azerbejdžanska vojska tvrdi da su njene snage od nedjelje preuzele kontrolu nad sedam sela, dok Nagorno-Karabah tvrdi da su njegove trupe poboljšale položaje na frontu.
Ranije ove sedmice Armenija je izjavila da je spremna na interakciju s posrednicima iz Francuske, Rusije i SAD-a kako bi se mogao dogovoriti prekid vatre.
Azerbejdžan koji ima otvorenu podršku Turske, zatražio je povlačenje armenskih trupa iz Nagorno-Karabaha i susjednih područja.
Nagorno-Karabah se otcijepio od Azerbrejdžana u ratu 1990-1994, u kojem je poginulo 30.000 ljudi, ali u svijetu nije priznat kao neovisna republika.
Ponovno izbijanje "zamrznutog sukoba" koji je uslijedio nakon raspada Sovjetskog Saveza izazvalo je zabrinutost za stabilnost južnog Kavkaza, područja kojim prolaze važni plinovodi i naftovodi. Također se strahuje od uvlačenja u sukob regionalnih sila - Rusije i Turske.
Nagorno-Karabah je sastavni dio Azerbejdžana, ali njegovo stanovništvo je većinski armensko. Kad se Sovjetski Savez raspao 80-ih, Nagorno Karabah je glasao da se pripoji Armeniji - izazvavši rat koji je obustavljen primirjem 1994. godine.
Od tada, ta je regija ostala dio Azerbejdžana, ali je kontrolišu etnički Armenci koje podržava vlada u Armeniji.
Pregovori održavani okom decenija i uz posredovanje međunarodnih sila, nikad nisu uspjeli dovesti do mirovnog sporazuma.
Predložena zabrana kupovine zgrade UIO u Banjoj Luci, samo Zvizdić iz Trojke glasao "za"
