Danas propada
45

Historija urušene zgrade na Marijin Dvoru: Od prve rasvjete preko Valtera do borbi za spas grada 1992.

B. H.
Foto: Facebook
Foto: Facebook
Kompleks električne centrale čiji se ostaci danas nalaze na križanju ulica Kotromanića i Hiseta izgrađen je daleke 1894. godine, a gradnja je povjerena njemačkoj firmi Siemens und Halske. Prva električna centrala u Sarajevu je radila na parni pogon.
Stanica je izgrađena prvenstveno za potrebe osvjetljenja ulica i glavnih objekata u gradu. Dotadašnje uljane lampe trebalo je zamijeniti električnom rasvjetom a probno paljenje izvršeno je 3. aprila 1895. godine kada je struju dobila zgrada Zemaljske vlade, danas Predsjedništva BiH, te Apelova ulica, današnja Obala Kulina Bana.
Upravnu zgradu pored centrale je projektovao Karl Paržik
Upravnu zgradu pored centrale je projektovao Karl Paržik

Svega mjesec dana kasnije 1. maja 1895. godine Sarajevom je prošao i prvi električni tramvaj, a struju je obezbjeđivala upravo Električna centrala na Hisetima.

Centrala je funkcionisala i nakon Prvog svjetskog rata a na samom koncu Drugog svjetskog rata, noć pred oslobođenje Sarajeva bila je poprište posljednje bitke između Nijemaca i Partizana predvođenim Valterom Perićem.

Njemačke snage su planirale pri povlačenju centralu dignuti u zrak, no zapovjed Valtera je bila da "Sarajevo slobodu mora dočekati osvijetljeno", koji je i poginuo u borbama za spas centrale. Nakon rata uz centralu je podignut i spomenik Valteru a gradsko električno preduzeće je dobilo ime Valter Perić.

Unutrašnjost centrale na Hisetima
Unutrašnjost centrale na Hisetima

Krajem 1950-ih godina električna centrala prestaje sa radom te postaje skladište Elektrodistribucije, a već 1960-ih godina dolazi u posjed firme IRIS, koja se bavila razvojem informatičke tehnologije.

Početkom agresije, odnosno 2. maja 1992. godine kada su snage JNA pokušale zauzeti Predsjedništvo BiH, borbe su vođene i na prostoru nekadašnje električne centrale. U granatiranju grada centrala je teško oštećena, a zbog nebrige vlasti nakon rata je dodatno oronula i došla u stanje u kakvom je sada.

Odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika (Sl. Glasnik BiH 44/15), zgrada električne centrale proglašena je nacionalnim spomenikom 2015. godine i kao takva stavljena je u nadležnost Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, na zaštitu i očuvanje.

Predmetnom odlukom i izmjenom iste (Sl. Glasnik BiH 52/20), propisano je da je Vlada Federacije BiH dužna osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju ovog nacionalnog spomenika.

Ideja gradskih vlasti nakon rata je bila da se prostor centrale pretvori u Tehnički muzej, gdje su se trebale nalaziti zbirke o temama, elektroenergetike, saobraćaja, tramvaja kao i željeznice.