Zbog održanog skupa
47

Indijski muslimani na meti glasina da šire koronavirus, prijete im i maltretiraju ih

S.H.P.
Foto: EPA-EFE
Foto: EPA-EFE
Hafiz Mohammed Naseerudin kazao je da ga je policija napala i optužila da muslimani šire koronavirus. Naseerudin je otišao pokupiti povrće iz kuće svog prijatelja u Humnabadu, u južnoj indijskoj državi Karnataka, kad ga je policijski službenik zaustavio.

Budući da su i druga vozila bila na putu, Naseerudin vjeruje da je zaustavljen zbog svoje religije, piše CNN.

"Ja sam imam pa izgledam i oblačim se kao muslimani. Također imam dugu bradu. Policajac me je počeo udarati i rekao da se zbog mene i moje zajednice širi ova bolest", kazao je.

Nagesh D L, policijski nadzornik okruga Bidar, kazao je kako je službenik koji je to uradio suspendovan i da se provodi istraga o incidentu. Naseerudin kaže da je zvao policiju iz bolnice kako bi dao izjavu, ali Nagesh tvrdi da nisu dobili nijednu žalbu.

Naseerudinov slučaj nije jedini. Muslimani kojih je otprilike 200 miliona od ukupnog broja stanovnika na meti su islamofobnih napada i na ulicama i na društvenim mrežama, a optuženi su za širenje virusa.

Naprimjer, u glavnom gradu New Delhiju volonteri koji muslimanskim porodicama distribuiraju obroke kažu da se suočavaju s maltretiranjem policije i plaše se izlaska. U Punjabu muslimani koji su proizvođači mlijeka kažu da im policija prijeti pa se ljudi plaše kupovati njihove proizvode.

Okupljanje konzervativne muslimanske misijske grupe u New Delhiju sredinom marta prouzrokovalo je veliki broj slučajeva koronavirusa, što je samo pojačalo već postojeće predrasude i hinduistički nacionalizam prema muslimanima.

Marginalizirana zajednica

Muslimani u Indiji osjećaju se kao druga vrsta. Samo jedan od primjera je novi zakon koji indijsko državljanstvo daje tražiteljima azila iz tri susjedne države, ali ne ako su muslimani.

U februaru je isti ovaj zakon izazvao smrtonosne sukobe u glavnom gradu. Upravo je ovo okupljanje postalo žarište epidemije koronavirusa u Indiji.

Između 13. i 15. marta, grupa pod nazivom Tablighi džemat, koja se fokusira na poticanje muslimana da se vrate religiji, sastala se u New Delhiju. Hiljade članova doputovalo je iz cijele Indije na događaj u džamiju Nizamuddin Markaz.

Nakon događaja mnogi prisutni su se razboljeli, a indijski dužnosnici poduzeli su velike napore kako bi pronašli, identificirali i testirali oboljele i njihove porodice. Nakon što je 22. marta uveden karantin prestala su i okupljanja.

Glasine i dezinformacije na društvenim mrežama

Danima nakon toga na društvenim mrežama počele su i razne islamofobne glasine i dezinformacije koje tvrde da muslimani namjerno šire koronavirus.

"Sramota je što je sigurnost muslimanske zajednice u Indiji ugrožena tokom pandemije koronavirusa. Svi bismo zajedno trebali raditi na borbi protiv ove bolesti umjesto da se okomimo na određenu zajednicu", rekao je Wajahat Habibullah vođa u borbi za prava manjina.

Izvanmrežno, muslimani širom Indije, bez ikakve veze s okupljanjem u New Delhiju, kažu da su napadani zbog svoje vjerske pripadnosti.

Mohammed Shukrdeen, proizvođač mlijeka koji pripada zajednici Gujjar u državi Punjab, gotovo 200 milja od mjesta događaja, rekao je da je događaj na Tablighi džematu na njegovu porodicu utjecao na dva načina.

"Prvo, niko nije htio od nas kupiti mlijeko, a drugo, lokalne vlasti vršile su racije po našim kućama da vide je li iko od nas posjetio džemat u Delhiju i skrivamo li nekog ko jeste. Mljekare su prestale kupovati naše mlijeko. To je bio veliki gubitak za nas", rekao je Mohammed.

Iako su kasnije policijski službenici dali dozvolu da se mlijeko ipak proda, ogromna šteta im je nanesena u finansijskom smislu, a uništen je i njihov ugled.

Drugi muslimani kažu da se suočavaju s neprijateljskim stavom Indijaca i maltretiranjem na ulici.

Organizacija islamske saradnje u izjavi je izrazila "duboku zabrinutost" zbog "porasta antimuslimanskih osjećaja i islamofobije u političkim i medijskim krugovima te na glavnim i društvenim medijskim platformama".

Ministar za manjinska pitanja Naqvi rekao je da su sva "kulturna, socijalna, vjerska" prava potpuno sigurna".

Naqvi je maltretiranje i napade nazvao izoliranim slučajevima.