Izbori za Evropski parlament: Pirova pobjeda desnice, proevropske snage i dalje u većini
Više od 350 miliona građana EU imalo je pravo glasa na ovim izborima, a u nekim zemljama (Austrija, Belgija, Malta, Njemačka) je dobna granica spuštena na 16 godina.
Izlaznost je u cijeloj EU bila oko 51 posto, ali je varirala od 21 posto u Hrvatskoj, do visokih 89.93 posto u Belgiji. To pokazuje prilično malu zainteresovanost za europarlamentarne izbore u državama.
Naravno, svi rezultati još nisu poznati, pa tako ne znamo koga će ko poslati u EU parlament, ali je dovoljno rezultata dostupno da znamo šta će se dešavati kada novi/stari parlamentarci krenu s radom.
Ipak, vrijedi istaknuti nekoliko zemalja po interesantnim rezultatima, počevši s jedinom EU zemljom koja graniči s Bosnom i Hercegovinom, Hrvatskom.
Zastupnik s 38 eura mjesečno dobio "promaknuće"
S nepopularnim rekordom najmanje izlaznosti na ovim izborima, građani Hrvatske su na kraju izabrali četiri stranke koje će imati svoje predstavnike u Evropskom parlamentu. HDZ je osvojio šest mandata, SDP četiri, dok su Možemo i Domovinski pokret osvojili po jedan.
Najveća priča hrvatskog dijela EU izbora je definitivno Stephen Bartulica, član stranke DP koji je postao poznatiji nego što je to vjerovatno htio, zbog velike afere koju su otkrili novinari u susjednoj zemlji.
On je od javnosti "sakrio" drugi kredit koji je podigao dok je bio zastupnik u Saboru, a cijela situacija je postala interesantna zbog otkrića da, nakon što plate rate za dva kredita, Bartulici i njegovoj supruzi ostane samo 38 eura mjesečno za život.
Bartulica se pravdao da je to "hajka na njega i DP", a onda preko advokatice izdao saopštenje da mu život finansira - majka. Ipak, sad će zarađivati i do 8.000 eura mjesečno, imajući u vidu da je predsjednik DP-a već najavio da će upravo Bartulica uzeti mandat ove stranke u Evropskom parlamentu.
Evropski izbori srušili vladu u Francuskoj
Najveći odjek u jednoj EU zemlji su ovi izbori imali u Francuskoj, gdje je predsjednik Emmanuel Macron sazvao vanredne izbore za 7. juli, nakon velikog poraza njegove stranke.
Ogromnu pobjedu odnijela je stranka Rassemblement national (Nacionalni skup, fr.) koju predvodi Marine Le Pen. Osvojili su čak 31,7 posto glasova, duplo više od drugoplasirane koalicije koju je predvodila Macronova Renesansa (14,6 posto).
Tako je Francuska u EU parlament poslala čak 30 mandata koji idu radikalno desnoj grupaciji ID (Identitet i demokratija), a interesantno je spomenuti da ovi zastupnici čine više od pola mandata ove grupe za naredni saziv.
Zeleni "ispuhali" u Njemačkoj, Orban doživio šok u Mađarskoj
Njemačka je najveća država u Evropskoj uniji i samim tim šalje najveći broj zastupnika u Evropski parlament. Od 96 mjesta, najviše ide u grupaciju desnog centra EPP (Evropska pučka stranka), a to je zasluga konzervativne stranke CDU, koja je osvojila 30 posto glasova širom ove zemlje.
Drugo mjesto je zauzeo radikalno desni AfD (Alternative fur Deutschland) s 15,9 posto glasova. Oni će u naredni saziv EU parlamenta ići s 15 mandata. Najveći gubitnici su socijalisti kancelara Olafa Scholza, koji su osvojili samo 13,9 posto glasova, a ne može se zanemariti ni loš rezultat Zelenih, koji su tradicionalno imali snažnu podršku u ovoj zemlji. Sada su osvojili samo 11 posto glasova i "upali" u sivilo stranaka na lijevom političkom spektru širom Evrope.
U Italiji je desnica mogla slaviti zbog odličnog rezultata stranke Fratelli d'Italia koju predvodi premijerka Italije Giorgia Meloni. Italijanska braća su osvojila 28,77 posto glasova i pobijedila, dok je drugo mjesto osvojila stranka lijevog centra Partito Democratico (Demokratska stranka, ita.) s 24,10 posto.
Ipak, jedan desničar nije mogao slaviti - Matteo Salvini. Njegova Lega Nord (Sjeverna liga, ita.) nekada je bila među najjačim strankama u Italiji, ali je sada pala na 8,98 posto podrške među građanima Italije. Daleko je to od 34 posto koliko su osvojili na prethodnim EU izborima, a konzervativniji Talijani su tako jasno odabrali Meloni ispred Salvinija, koji će vjerovatno biti prinuđen da napusti liderstvo stranke.
Teško je pričati o EU izborima bez da se spomene poprilično iznenađenje koje se desilo u Mađarskoj. Fidesz, stranka koju vodi premijer ove zemlje Viktor Orban, pobijedila je na izborima i ovaj put, ali je rezultat bio ispod svakog očekivanja za stranku koja tako suvereno vlada jednom državom.
Fidesz je od 52 posto podrške pao na nešto više od 44 posto, te izgubio dva mjesta u EU parlamentu. S druge strane, veliko iznenađenje je rezultat stranke TISZA, formalno osnovane 2021. godine, ali aktivne od aprila ove godine. Bez obzira što im je kampanja trajala tek dva mjeseca, uspjeli su osigurati podršku skoro 30 posto ljudi u Mađarskoj i tako će poslati sedam svojih delegata u EU parlament.
Čeka nas buran period u Strazburu i Briselu
Sada kada je većina glasova prebrojana i kada se prašina slegla, kako dalje? Desničari slave trijumf, posebno u Francuskoj gdje očekuju i dobar rezultat na narednim parlamentarnim izborima, ali će se pobjeda na ovim izborima, ipak, ispostaviti kao pirova.
Tačno je da su stranke desne političke orijentacije došle do značajnih rezultata, te da su stranke na lijevoj strani spektra doživjele ozbiljan udarac.
Ipak, kada dođe do pitanja o budućnosti Evrope, stranke u Evropskom parlamentu se prvo dijele na proevropske i euroskeptične. U toj podjeli, proevropske stranke nose ogromnu pobjedu.
Iako su u EPP-u nominalno stranke desnog centra, još uvijek najvećoj grupaciji u Evropskom parlamentu, radi se o partijama koje su jasne po pitanju budućnosti Evrope. O proevropskom kursu grupa S&D (centar-lijevo), Renew Europe (umjerena ljevica), te Greens/EFA i The Left (radikalna ljevica) ne treba gubiti riječi.
Nije realna neka vrsta koalicije između ovih pet grupa, naravno, ali je matematika jasna - ove grupe su osvojile 489 mjesta od 720.
Naravno, činjenica da su euroskeptične stranke osvojile čak 231 mandat zabrinjava, ali je ovo rezultat objektivnog straha kojeg Evropljani osjećaju zbog aktuelne situacije u svijetu. Ratovi u Gazi i Ukrajini, u kombinaciji s činjenicom da desne populističke stranke nude jednostavna rješenja za komplikovane probleme, natjerali su Evropljane da skrenu "u desno."
Hoće li će to postati trend ili samo statistička anomalija koja će se "ispraviti" u narednom periodu, vidjet ćemo za pet godina kada EU opet bude birala svoje predstavnike u Evropskom parlamentu.
