Kako su savezni izbori u Njemačkoj uzrokovali politički zemljotres u cijeloj Evropi
Prijetnja je smirena barem privremeno u Francuskoj, kada su se sve stranke udružile protiv pobjede Nacionalnog fronta, ekstremnih desničara koje predvodi Marine Le Pen.
Međutim, samo nekoliko mjeseci poslije, fantastičan rezultat AfD-a u ove dvije njemačke savezne države Evropu je podsjetio da su toksične ideje ekstremne desnice itekako žive.
AfD možda neće u vlast, ali imaju trećinu zastupnika u oba parlamenta. Istini za volju, obje savezne države nalaze se na istoku Njemačke, tradicionalno konzervativnijem i sklonijem ekstremnim političkim opcijama, ali je ovo daleko najbolji rezultat AfD-a, a pri tome i jedne ekstremnio desne opcije u Njemačkoj od kraja Drugog svjetskog rata.
Ako još uzmemo u obzir rast populističke desnice u Slovačkoj, te suverenu vlast Viktora Orbana u Mađarskoj, očigledno je da Evropa klizi ka normalizaciji radikalno desnih ideja. Prvi test ove teorije vidjet ćemo 29. septembra u Austriji.
Naime, Austrijanci će izaći na parlamentarne izbore i, vjerovatno, izabrati novu vlast. Trenutno vladajuću koaliciju čine konzevativci iz OVP-a, stranke koju je dugo vremena predvodio Sebastian Kurz, i Zeleni, ekološka stranka koja je prvi put došla do vlasti na nacionalnom nivou.
Prema trenutnim anketama, ipak, u vodstvu je FPO, stranka koja definitivno pripada valu ekstremne desnice koji prijeti Evropi već godinama.
Treba reći da, ipak, postoji kontrast između AfD-a i FPO-a, u smislu da je FPO stranka koja je bila u vlasti u više navrata (1983-1986, 1999-2005, 2017-2019), te se smatra koliko-toliko manje radikalnom od svojih kolega iz Njemačke.
Ipak, FPO je stranka s izrazito mnogo toksičnih pogleda na politiku. Prije svega, njihove veze s Rusijom i vlasti u Moskvi su čvrste, a dokaz za to je i tzv. "afera Ibiza", skandal koji je 2019. godine srušio vlast.
Tada je nekoliko političara iz FPO-a snimljeno kako razgovara s nećakinjom ruskog oligarha o dodijeljivanju javnih tendera u zamjenu za pozitivno izvještavanje o ovoj stranci. Snimak je nastao 2017. godine, a objavljen je dvije godine kasnije, zbog čega su konzervativci, tada partneri FPO-a, raskinuli koalicioni dogovor, raspisali izbore i suštinski urušili ovu stranku, koja je izgubila 20 mjesta u austrijskom parlamentu.
Pored toga, FPO u svojoj stranci ima i brojne teoretičare zavjera, a posebne teme su im imigracija i pandemija Covid-19, odnosno vakcinacija protiv ovog virusa.
Naravno, teško je govoriti o FPO-u da se ne spomene veza ove stranke s Miloradom Dodikom, predsjednikom Republike Srpske. . Čelnici FPO-a i Dodik su se sastajali više puta, a visokorangirani član ove stranke bio je na obilježavanju neustavnog "dana RS", odnosno 9. januara. I pored toga, više zvaničnika ove stranke u prošlosti je podržavalo Dodikove secesionističke tendencije.
U svakom slučaju, FPO je sada favorit za pobjedu na izborima, a imajući u vidu da su ipak u prošlosti bili u vlasti, kao i činjenicu da je teško ponovo očekivati ulazak Zelenih u vlast, realan je scenarij gdje ekstremna desnica bude dio vladajuće koalicije u Austriji.
Jedini scenarij gdje bi FPO mogao ostati u opoziciji, ako se ispune predviđanja bazirana na predizbornim anketama, jeste takozvana "velika koalicija", odnosno saradnja OVK i socijaldemokrata iz SPO-a.
Inače, ova koalicija vladala je Austrijom od 1986. do 2017. godine, uz pauzu od 1999. do 2006. godine. Odnosi između OVK-a i SPO-a nisu na najboljem nivou, tako da je i ova situacija nerealna.
Ako se ove dvije stranke ne uspiju dogovoriti, nemoguće je vidjeti vladu bez FPO-a, što bi mogao biti zabrinjavajući potez i korak ka daljoj normalizaciji radikalnih ideja u Evropi.
Dovoljan problem za kontinent predstavlja činjenica da će Njemačka sljedeće godine održati generalne izbore, gdje AfD očekuje svoj najbolji nacionalni rezultat u historiji stranke.
Zbog toga vrijedi se nadati da će "klasične" stranke u Austriji, ali i drugim zemljama u Evropi, moći preći preko svojih problema i formirati koalicije protiv ekstremne desnice, koja je definitivno najveća opasnost po Stari kontinent.
Gdje je danas studentski bunt: Neiskorištena snaga, strah i trepet za sve politike
