Koje evropske države imaju najjeftiniji i najdostupniji javni prijevoz
Države, među kojima nema Bosne i Hercegovine, rangirane su prema jednostavnosti sistema za prodaju karata, pristupačnosti dugoročnih karata, popusta za socijalno ugrožene i stopi PDV-a na cijene prijevoza. Izvještajem su na osnovu spomenutih kriterija rangirani i pojedini gradovi, a maksimalan broj bodova je 100.
Luksemburg, Malta, Austrija, Njemačka, Kipar i Španija su dobili visoke ocjene za jednostavnost korištenja karata i popuste na karte, dok su Talin, Luksemburg i Valeta kao gradovi dobili najviši broj bodova. Grčka, Hrvatska i Bugarska, koja nije osvojila niti jedan bod u četiri kategorije, nalaze se na dnu liste. Amsterdam, London i Dablin su dobili najmanje bodova za cijenu i dostupnost.
Cijene javnog prijevoza
Gradovi u kojima su mjesečne i godišnje karte za javni prijevoz najjeftinije su Prag, Bratislava, Rim i Beč. Riječ je o gradovima u kojima mjesečna, odnosno godišnja karta dnevno košta 0,85 eura.
Gradovi u kojima su mjesečne i godišnje karte za javni prijevoz najskuplje su London, Dablin, Pariz i Amsterdam. Riječ je o gradovima u kojima mjesečna, odnosno godišnja karta dnevno košta 2,85 eura.
Da li se javnim prijevozom može demotivirati korištenje automobila
Herwig Schuster iz Greenpeacea je poručio da ova organizacija ne zagovara potpuno besplatan prijevoz. Prema njegovim riječima, zagovara da javni prijevoz bude pristupačan, a ne besplatan. Smatra da je u većini zemalja prihvatljivo da karta dnevno košta jedan euro.
Talin je bio jedan od prvih evropskih gradova koji je javni prijevoz 2013. učinio besplatnim za svoje stanovnike te je time korištenje javnog prijevoza povećano za 1,2 posto. Luksemburg je bio prva evropska država koja je javni prijevoz učinila besplatnim i za svoje stanovnike, ali i za turiste. Međutim, time nije uspjela motivirati ljude da prestanu koristiti automobile.
U Greenpeacu smatraju da je vjerovatno razlog za to što 200.000 ljudi putuje u i iz Luksemburga, što znači da će morati kupiti kartu kada dođu u susjednu državu.
"Ljudi obično idu iz Njemačke u Luksemburg, iz Belgije u Luksemburg i još uvijek koriste automobile, jer nije mnogo od koristi ako ne moraju plaćati javni prijevoz u Luksemburgu", ukazao je Schuster.
Malta je prošle godine postala druga članica Evropske unije koja je odlučila da javni prijevoz bude trajno besplatan. No, to se ne odnosi na sve oblike prijevoza - ekspresne autobuske linije i trajekte.
Kako podstaći na veće korištenje javnog prijevoza
U Greenpeacu su pri stavu da je snižavanje troškova javnog prijevoza najlakši i najbrži način da se ljudi iz automobila premjeste u vozove i autobuse. To bi moglo biti od pomoći usljed inflacije i rastućeg transportnog siromaštva.
Međutim, cijena javnog prijevoza mora biti niža od cijene vožnje automobilom te usluga mora biti odgovarajuća cijeni. U navedenom izvještaju je naglašeno da su mnoge države i gradovi pojeftinili javni prijevoz, ali da još uvijek ima mnogo posla po ovom pitanju. Prema Schusterovim riječima, iz kratkoročne perspektive, najveći problem je finansiranje.
"Ako javni prijevoz učinite jeftinim, onda se to bar kratkoročno mora pokriti novcem poreskih obveznika", dodaje.
No, u Greenpeacu misle da je veliki potencijal u tome da se novac za subvencioniranje fosilnih goriva preusmjeri u javni prijevoz ili da se uvedu dodatni porezi na avionske karte i kerozin. Jedan od najlakših načina bi bio ukidanje PDV-a na karte u javnom prijevozu. Napomenuto je da u pojedinim istočnoevropskim državama PDV na karte za javni prijevoz iznosi do 20 posto.
Schuster je podsjetio da je potrebno pojednostaviti sistem naplate karata. Kao dobar sistem naplate je istakao Nizozemsku u kojoj postoji elektronska karta za sve oblike javnog prijevoza. Kao loš sistem naplate je istakao Bugarsku u kojoj treba kupiti kartu prilikom svakog presjedanja. Osim toga, način da se ljudi motiviraju na korištenje javnog prijevoza jeste i poboljšanje infrastrukture.
Greenpeace pozdravlja uvođenje "klimatske karte" u javnom prijevozu, a koja postoji u Njemačkoj i Austriji. No, kako su primijetili, ne postoji idealna "klimatska karta".
Ukazali su da je ona u Austriji upotrebljiva u svim oblicima javnog prijevoza, ali je preskupa, dok je ona u Njemačkoj jeftina, ali nije upotrebljiva u svim oblicima javnog prijevoza, prenosi Euronews.
Ovako izgledaju protesti u Beogradu iz zraka: U centru grada okupilo se na hiljade građana
