Koliko njemački socijaldemokrati znaju o BiH i kakvu bi politiku mogli voditi
Napomenuo je da je SPD u koaliciji s Kršćansko-demokratskom unijom (CDU) upravljao vanjskom politikom i smatra da se politika prema Bosni i Hercegovini, kao i ostatku regije, neće značajnije mijenjati.
Međutim, ocijenio je da će Njemačka pod vlašću socijaldemokrata morati biti odlučnija u politici prema ovom dijelu svijeta nego što je to bila pod vodstvom konzervativaca. Za njega je greška što se u djelovanju prema Bosni i Hercegovini posvećivalo samo ekonomiji, a da su se pri tome zanemarivale, kako je rekao, demokratske vrijednosti.
S obzirom na prethodno navedeno, smatra da se time učvrstilo postojeće stanje. Prema njegovim riječima, društva na Zapadnom Balkanu moraju se mijenjati.
"Demokratija je osnova za ulazak u Evropsku uniju. Unija se ne zasniva samo na ekonomiji, jer je to prije svega društvo vrijednosti. Zato ćemo se na tom planu morati više pozabaviti", ukazao je Juratović i dodao da će najvažnije biti ispunjavanje 14 uslova iz mišljenja EU.
Poručio je da će ispunjavanje ovih uslova iziskivati ne samo snažniji angažman Njemačke, već i ostalih država EU. Smatra da se previše pažnje obraćalo na ono što govore čelnici, kako je naveo, nacionalnih stranaka, a da su se zanemarivale stvarne potrebe bosanskohercegovačkog društva.
Među onima je koji su pri stavu da Njemačka treba biti više angažirana u Bosni i Hercegovini. Najavio je da će to biti dio njegovog napora ako ponovo bude izabran u nacionalni parlament - Bundestag.
"Moramo ići korak dalje, a ne da stalno govorimo o perspektivi koja traje već dvije decenije, a ne vidim nekih ozbiljnih pomaka", naglasio je.
"Ako hoćete da se bavite Zapadnim Balkanom, pročitajte Ivu Andrića"
Tema razgovora s Juratovićem bilo je i to koliko socijaldemokrati uopće poznaju Bosnu i Hercegovinu. Potcrtao je da to dosta ovisi o ličnim interesima za nju.
Za njega je dobro što Zapadni Balkan nije pretjerano u fokusu, jer kada je u fokusu, onda je to kada se, kako je kazao, ratuje. No, istakao je da to ne treba biti razlog da se potpuno zanemari. Smatra da se Zapadnim Balkanom premalo bavi i da je u Njemačkoj premalo ljudi koji ga poznaju.
"Nije to slučaj samo u SPD-u, već općenito. Imamo službe koje nas informiraju i razumjeti Zapadni Balkan je jako teško. Svakom predlažem, prije nego što se počne baviti Zapadnim Balkanom, da pročita Ivu Andrića. Naša politička mjerila, a ovdje mislim na Zapadnu Evropu, ne funkcioniraju na Zapadnom Balkanu. Nismo shvatili historijske okolnosti razvoja tog društva, koje je uvijek bilo pod nečijom šapom, kontrolom", obrazložio je Juratović u razgovoru za Klix.ba.
Naveo je da su ovdašnja društva, kako je izjavio, naučila kako da izigraju međunarodnu zajednicu te da se to do sada i dešavalo.
Dva savjeta Christianu Schmidtu
Osvrnuo se i na to šta je kazao Christianu Schmidtu prije nego što će početi raditi kao novi visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini.
"Rekao sam mu dvije važne stvari. Prva je da se kloni prijateljstava, poziva na proslave i slično. Druga da strašno pazi da ne bude u ulozi nečijeg advokata, jer to neki jako radosno čine. Čim neko dođe, odmah se pokušava staviti za advokata jedne strane, a ova druga strana jedva čeka. To je slučaj i kod promjene izbornog sistema", rekao je i dodao da su Schmidtove izjave o izmjenama Izbornog zakona istina.
Ne misli da ga je zbog toga ispravno karakterisati kao prijatelja predsjednika Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Dragana Čovića. Kako je kazao, bošnjačke nacionalističke stranke su jedva čekale da zbog toga kažu da je Schmidt njihov neprijatelj.
"A onda Milorad Dodik (član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata) kaže da ga ne priznaje. Tako se to sve lijepo pospremi i mediji se bave tom pričom. Niko se ne bavi stvarnom situacijom, odnosno to je opravdanje zašto ništa ne funkcionira", dodaje Juratović.
"Zašto bismo trošili novac za 20 godina nerada?"
Poručio je da su i građani odgovorni za stanje u Bosni i Hercegovini, jer "svako društvo ima onakvu vlast kakvu zaslužuje".
Također je napomenuo da je uvijek bilo pitanje šta će Njemačka učiniti u Bosni i Hercegovini. Smatra da se u Njemačkoj vidi krivca onda kada ona ima očekivanja od Bosne i Hercegovine. Pozvao je na to da međunarodne institucije odrede jasna pravila za Bosnu i Hercegovinu.
"Onda treba reći: 'Ili ćete ovako ili se mi povlačimo'. Zašto bismo mi trošili novac i sve ostalo za 20 godina nerada, a da bi neki rekli: 'Eto, vidite, međunarodna zajednica je zakazala'. Svi se obrušavaju na Valentina Inzka (bivšeg visokog predstavnika, op. a.). Oprostite, da li je Inzko predsjednik? Inzko nije bio vaš predsjednik. On nije odgovoran za situaciju u Bosni i Hercegovini. On nije zadužen za reformu zdravstva, nije zadužen za katastrofalno obrazovanje, je li bio zadužen za to što 20 godina gradite nesretni Koridor 5c i za to što svakih nekoliko kilometara otvarate", naglasio je.
Ulogu Njemačke i međunarodnih institucija vidi u tome da pomogne Bosni i Hercegovini.
"Da vam budemo pri ruci, a možda i mi nešto od vas možemo naučiti. Iz Bosne i Hercegovine ima puno sposobnih ljudi koji su jako dobri u inostranstvu, ali ne i kod kuće. Nije mi žao ni novca, niti ičega drugog, ali mi je žao kada se razbacujemo novcem koji treba i moje biračko tijelo. I onda od nas prave budale. Želim samo fair play", istakao je Juratović.
Naveo je da se mora zamisliti zbog toga što se 20 godina glasa za iste stranke, a stanje se ne mijenja.
"Situacija će se promijeniti onda kada počnete raditi na sebi"
Potcrtao je da će se njemački socijaldemokrati zalagati za više solidarnosti među evropskim državama pa tako i s Bosnom i Hercegovinom. Ponovio je da u Bosni i Hercegovini niko ne radi na ispunjavanju očekivanja koja su joj određena.
"Situacija u Bosni i Hercegovini može se mijenjati samo ako se promijeni svijest. Situacija će se promijeniti onda kada ljudi počnu raditi na sebi", zaključio je Josip Juratović, parlamentarac SPD-a u nacionalnom parlamentu Njemačke.
Podsjećamo, parlamentarni izbori u Njemačkoj bit će održani 26. septembra, a kandidati za kancelare su Olaf Scholz iz SPD-a, Armin Laschet iz CDU-a i Annalena Baerbock iz stranke Zelenih. Ako je suditi po predizbornim anketama, Scholz će biti novi kancelar, dok će SDP predvoditi novu vlast. Vrlo je izgledno da će to biti ljevičarska vlast koju će činiti koalicija SPD-a, Ljevice i Zelenih.
