Na zapadu Indije se širi GBS: Dječak je kroz nekoliko dana izgubio sposobnost gutanja, govora i disanja
"Izbrisala sam neke riječi i zamolila ga da ih napiše. Pretpostavila sam da je ljut i da zbog toga ne drži olovku kako treba", ispričala je za list Indian Express.
Nikada nije mogla zamisliti da je borba njenog sina da drži olovku prvi simptom Guillain-Barreovog sindroma (GBS), rijetkog poremećaja u kojem imuni sistem napada nervne ćelije, uzrokujući slabost mišića i paralizu.
Dječak je kroz nekoliko dana završio na intenzivnoj njezi. Nije mogao pomjeriti ni ruke ni noge. Kako mu se stanje pogoršavalo, izgubio je sposobnost gutanja, govora i disanja, zbog čega mu je bila potrebna respiratorna podrška. Sada se oporavlja.
On je među 160 prijavljenih s GBS-om od početka prošlog mjeseca u Puneu koji je obrazovni i IT centar okružen industrijskim gradovima i selima. Bilo je pet sumnjivih smrtnih slučajeva. Trenutno je 48 pacijenata na intenzivnoj njezi, 21 je priključen na respirator dok je 38 pacijenata otpušteno iz bolnice.
Šta uzrokuje GBS
GBS počinje trnjenjem ili ukočenošću stopala i ruku, a nakon toga slijede slabost mišića i otežano pokretanje zglobova. Simptomi se pogoršavaju kroz dvije do četiri sedmice, i to obično u rukama i nogama. Stopa mortaliteta je između tri i 13 posto, u ovisnosti od težine simptoma i kvaliteta zdravstvene podrške.
Epidemija u Puneu vodi do patogena campylobacter jejuni (kampilobaktera) koji je vodeći uzrok infekcija koje se prenose hranom i koji je glavni uzrok GBS-a u svijetu. Veza između spomenutog patogena i GBS-a je 1990-ih godina otkrivena u ruralnoj Kini, gdje je ovaj patogen bio čest kod pilića, a GBS se javljao nakon svakog monsuna dok su se djeca igrala u vodi zagađenoj pilećim ili pačjim izmetom.
GBS nije sasvim neuobičajen u Indiji. Monojit Debnath i Madhu Nagappa s Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje i neuronauke (NIMHANS) su od 2014. do 2019. godine proučavali 150 pacijenata s GBS-om. Oni su utvrdili da je kod 79 posto pacijenata imalo infekcije. Značajno je to što su i koinfekcije bile češće - pojavljivale su se u 65 posto slučajeva, što pokazuje složenu interakciju bakterija i virusa.
Nedavno su iz cijelog svijeta prijavljene epidemije povezane s patogenom. Naime, Peru je u prvih sedam mjeseci 2023. prijavio više od 200 sumnjivih slučajeva i najmanje četiri smrtna slučaja od GBS-a, što je vlast navelo da proglasi vanredno stanje i pojača mjere javnog zdravlja. Dvije trećine slučajeva bili su povezani s kampilobakteriozom.
U državama s dobrom higijenom, manje slučajeva GBS-a je povezano s kampilobakteriozom, a respiratorne infekcije su glavni uzrok. Bilo je i drugih uzroka GBS-a. Pa je tako Brazil 2015. prijavio grupu slučajeva GBS-a povezanih s virusom Zika. Vakcine rijetko mogu izazvati GBS, ali jedna vakcina protiv koronavirusa je navodno povezana s nekoliko stotina slučajeva GBS-a u Velikoj Britaniji 2021.
"Kampilobakterioza je endemična sa stotinama hiljada slučajeva koji se stalno dešavaju. Uvijek postoji u okruženju", napomenuo je profesor na Univerzitetu u Glasgowu Hugh Willison.
Ipak, kako su ukazali naučnici, GBS ne nastaje tako lako. Postoji specifičan kampilobakter, čiji je vanjski sloj presvučen šećerom, a u rijetkim slučajevima, njegova molekularna struktura odgovara ovojnici ljudskih nervnih stanica.
Kada imuni sistem pacijenta napadne bakterije, može napasti i živce, a riječ je o procesu koji se zove molekularna mimikrija, što dovodi do GBS-a. No, mali dio sojeva kampilobaktera ima ranije opisani vanjski sloj.
"Soj kampilobaktera s ovom molekularnom karakteristikom u Puneu će vjerovatno cirkulirati, a rast infekcija ovim sojem će posljedično dovesti do većeg broja slučajeva GBS-a", konstatovao je Willson.
Većina stručnjaka smatra da jedan od 100 sojeva ove bakterije nosi rizik od GBS-a dok jedna od 100 osoba s takvim sojem dobije GBS, što je rizik jedan prema 10.000. To je ono što je Willison nazvao "imunološki ruski rulet" koji pokreće "akutni neurološki cunami", prodirući kroz periferni nervni sistem.
Izazovi u liječenju
Kada se imunološki odgovor smiri, napad jenjava, ali je organizmu i dalje potrebno vrijeme, medicinska njega i podrška da popravi štetu. Ono što pogoršava stvari jeste to što ne postoji lijek protiv GBS-a.
Kod GBS-a tijelo proizvodi antitijela protiv kampilobaktera, a koja potom napadaju nerve. Ljekari koriste razmjenu plazme, proces kojim se filtrira krv kako bi se uklonila štetna antitijela, i to zajedno s intravenskim imunoglobulinom (IVIG), terapeutskim antitijelom iz normalne krvi kako bi se ublažili simptomi.
Još jedan izazov je taj što ne postoji jedinstveni test za dijagnosticiranje GBS-a. Prema riječima ljekara, dijagnoza se uglavnom zasniva na kliničkim karakteristikama. Manifestira se kao oblik paralize koji može biti uzrokovan dječijom paralizom, virusima ili rijetkim neurološkim oboljenjima.
"Dijagnoza je konstelacija kliničkih karakteristika. Lako se može dogoditi pogrešna dijagnoza, kasna dijagnoza ili da dijagnoza potpuno izostane", naveo je Willison.
Neujednačen sistem javnog zdravstva u Indiji predstavlja izazov jer se ljekari u ruralnim područjima mogu boriti i u samoj dijagnozi GBS-a. Shodno tome, iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) su pozvali indijske vlasti na saradnju po ovom pitanju.
Nadležni u Indiji tvrde da su izvršili nadzor u 60.000 kuća, da su uzeli 160 uzoraka vode kako bi ih testirali te da su zamolili građane da piju prokuhanu vodu te da jedu svježu i čistu hranu, a ne da imaju "ustajalu hranu i djelomično kuhanu piletinu ili ovčetinu".
Većina slučajeva GBS-a u svijetu je posljedica nedovoljno kuhane peradi, ali može se širiti i vodom, što je slično kao i s kolerom ili salmonelom. Zagađena voda, koja se koristi za pranje i pripremu hrane na ulici, olakšava širenje bakterija.
Jasno je da u Puneu cirkulira soj kampilobaktera s karakterističnim molekularnim svojstvima, koji pogađa veliki broj ljudi. Ono što nije jasno jeste da li je do ovog došlo zbog velike kontaminacije vode ili zbog velikog broja onih koji jedu zaraženu perad, piše BBC.
