Nekoliko stotina miliona ljudi bi moglo živjeti u područjima s podzemnim vodama koje nisu pitke
Podzemne vode predstavljaju najveći rezervoar slatke vode na svijetu i ključne su za život na Zemlji. Istraživači Instituta za tehnologiju Karlsruher (KIT) i Univerziteta u Beču otkrili su da globalno zagrijavanje utječe na njihovu temperaturu i kvalitet.
Istraživanje pokazuje da će se do 2100. godine temperature podzemnih voda povećati za 2,1 do 3,5 stepeni celzijusovih, zavisno od scenarija klimatskih promjena. To bi moglo dovesti do toga da između 77 i 588 miliona ljudi živi u područjima gdje podzemne vode više neće biti pitke.
Posljedice su, međutim, daleko šire, jer podzemne vode nisu samo izvor pitke vode za ljude, već i stanište za mikroorganizme. Kako se podzemne vode zagrijavaju, mikroorganizmi postaju aktivniji, a životinje brže dišu. Time se kisik brže troši, što negativno utječe na mikrobiološke procese i kvalitet vode.
"Kod nedostatka kisika dolazi do takozvanih anaerobnih respiratornih procesa bakterija. Tada nastaju željezo i mangan, vodonik sulfid ili metan. To drastično utječe na kvalitet podzemnih voda koje se više ne mogu koristiti kao pitka voda bez vrlo skupih postupaka obrade", objasnio je hidroekolog Christian Griebler s Univerziteta u Beču.
Ovaj problem je posebno izražen u velikim gradovima, gdje su koncentracije kisika već niske. Osim toga, toplije podzemne vode utječu na ekosisteme rijeka, ugrožavajući vrste poput lososa koje ovise o hladnim podzemnim vodama. Istraživanje je pokazalo da su mjere za zaštitu podzemnih voda neophodne za očuvanje kvaliteta pitke vode i ekosistema koji o njoj ovise.
