Pogledajte kako izgleda područje Nagorno-Karabaha dok traje rat Azerbejdžana i Armenije
Prema posljednjim informacijama, oko 100 civila je do sada stradalo u sukobu između Armenije i Azerbejdžana, pa tako brojni preplašeni stanovnici kako bi se zaštitili skloništa traže u podrumima i improviziranim zaklonima.
Na fotografijama je primjetno i to da su velike materijalne štete pričinjene na privatnim kućama čija unutrašnjost je u potpunosti uništena, a neke od njih su srušene do temelja. Zatim, brojni objekti poput prodavnica, bolnica i drugih ustanova su znatno oštećeni, brojne eksplozije opustošile su puteve, uništile automobile parkirane na tim dijelovima i sve ono što se nalazilo u neposrednoj blizini.
Lokalno stanovništvo je na ulicama organizovalo prikupljanje humanitarne pomoći u vidu hrane, higijenskih potrepština, ali i odjeće koju šalju civilima u trenutno zaraćenoj regiji Nagorno-Karabah.
Također, mnogi mještani su odlučili, uprkos oštećenjima domova, ostati u njima rizikujući vlastite živote, a ono što dodatno otežava trenutnu situaciju jeste činjenica da se ne nazire kraj trenutnom ratu između Azerbejdžana i Armenije.
Naime, iako su brojne evropske i druge zemlje pozvale na mirovne pregovore i prekidanje trenutnih sukoba, ove dvije zaraćene strane ne žele prihvatiti takve zahtjeve sve dok ne ostvare vlastite interese.
Armenija želi održati svoju vojnu kontrolu koju je dobila nakon potpisivanja mirovnog sporazuma 1998. godine, dok Azerbejdžan ne odustaje od svoje namjere da vrati okupirane teritorije u svoj ustavno-pravni poredak.
Trenutna eskalacija sukoba najgora je od 2016. godine i prvi put od tada se koristi teško naoružanje.
Borbe prijete da u sukob uvuku i velike regionalne igrače Rusiju i Tursku, a svoje interese imaju i druge velike sile.
Armenski premijer Nikol Pashinyan pozvao je svijet da spriječi Ankaru da se umiješa u sukob. Armenija je optužila Tursku da je poslala borce iz Sirije u Azerbejdžan kako bi pomogla tamošnjim snagama.
Rusija je pozvala na hitan prekid vatre, a Turska je objavila da će dati potporu Azerbejdžanu.
Rusija i Turska podržavaju ove rivalske grupe, ali istovremeno sarađuju i pokušavaju doći do diplomatskog rješenja, što im teško ide.
Prema posljednjim informacijama, kako piše BBC, zvaničnici Azerbejdžana su poručili da će ova zemlja nastaviti vojne operacije sve dok se ne povuku armenske snage iz Nagorno-Karabaha.
"Imamo samo jedan uslov, potpuno, bezuslovno i neodgodivo povlačenje vojnih snaga Armenije s naše zemlje. Ako vlada Armenije prihvati ovaj uslov, sukob će prestati, prestat će i prolijevanje krvi", rekao je predsjednik Ilham Aliyev.
Aliyev je istakao da Azerbejdžan "želi ponovo uspostaviti teritorijalni integritet te da to radi i radit će".
Azerbejdžanske diplomate su nešto ranije stavile do znanja Minsk grupi, formiranoj pri OSCE-u, da je Baku odlučan da se bori.
"Sve dok ne vidimo jasno da su armenske snage napustile Azerbejdžan, nastavljamo našu legitimnu vojnu operaciju", navelo je azerbejdžansko predstavništvo pri OSCE-u.
Armenija je zemlja s većinski kršćanskim stanovništvom, njih nešto više od tri miliona, dok Azerbejdžan ima oko devet miliona stanovnika, uglavnom muslimana. Između dvije zemlje ne postoje nikakve diplomatske veze.
