Buknuo trgovački rat
5

Trump je napravio najveći preokret od Drugog svjetskog rata: Pet ključnih stvari koje se mijenjaju

Piše: B. H.
Donald Trump (Foto: Reuters)
Donald Trump (Foto: Reuters)
Američki predsjednik Donald Trump objavio je uvođenje drastičnih carinskih mjera koje će promijeniti globalni trgovinski poredak.
Nazvavši 2. april "Danom oslobođenja", Trump je predstavio niz tarifa koje će pogoditi Evropu, Aziju i mnoge tradicionalne trgovinske partnere Sjedinjenih Američkih Država.

Ove carinske mjere, koje se kreću od 10 posto do 50 posto, izazvale su šok na međunarodnim tržištima i dovele do velikih reakcija iz Brisela, Pekinga i drugih ključnih ekonomskih centara.

1. Evropska unija na udaru: SAD uvodi 20 posto carina na svu robu iz EU

Jedna od najkontroverznijih odluka je uvođenje carine od 20 posto na sve proizvode iz Evropske unije. Trump je optužio Brisel za "nepoštenu trgovinsku praksu" i naveo da EU već naplaćuje 39 posto carina na američke proizvode.

Posebno su pogođeni sektori automobilske industrije, poljoprivrednih proizvoda i farmaceutike. Trump je naglasio kako EU godinama ograničava američki izvoz, spomenuvši zabrane na američku piletinu zbog standarda prehrambene sigurnosti i visoke carine na autodijelove.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen brzo je reagirala, nazvavši ove mjere "neopravdanima" i najavila moguće protumjere, uključujući recipročne tarife na američke proizvode poput tehnologije i poljoprivrednih dobara.

2. Osnovna carina od 10 posto za sve zemlje svijeta

Prema novim pravilima, sve zemlje svijeta suočit će se s minimalnom carinom od 10 posto na robu izvezenu u SAD. Ovo znači kraj dugogodišnjih slobodnih trgovinskih sporazuma koji su omogućavali niže carinske stope ili potpunu slobodu trgovine s nekim zemljama.

Međutim, neke države dobile su znatno više stope zbog, kako Trump tvrdi, "nepoštenih praksi". Japan će se suočiti s carinom od 24 posto, Južna Koreja s 25 posto, dok će Indija dobiti carinsku stopu od 26 posto.

Trumpova administracija proglasila je "nacionalnu ekonomsku izvanrednu situaciju", tvrdeći da će ove carine donijeti stotine milijardi dolara godišnje u američki budžet. No, analitičari upozoravaju da bi dugoročne posljedice mogle biti opasne, jer bi pogođene zemlje mogle uzvratiti protumjerama.

3. 25 posto carine na automobile i autodijelove

Jedna od najznačajnijih odluka je uvođenje globalne carine od 25 posto na automobile i autodijelove. Ova mjera posebno pogađa evropske i azijske proizvođače poput njemačkih marki BMW-a, Mercedesa i Audija, kao i japanske gigante Toyotu i Hondu.

Proizvođači automobila moći će podnijeti zahtjeve za izuzetke, ali mnoge ključne komponente poput motora i pogonskih sistema već su na listi oporezovanih proizvoda. Američki proizvođači, poput Forda i General Motorsa, podržavaju ovu odluku, tvrdeći da će ona povećati domaću proizvodnju, no trgovinski partneri SAD-a najavljuju moguće tužbe protiv ove odluke.

4. Oštri udar na Kinu, Vijetnam i Tajvan

Kina, koju Trump često optužuje za "krađu intelektualnog vlasništva" i "nelojalnu konkurenciju", suočit će se s 34 posto carine na sve svoje proizvode. Kao odgovor na kineske carinske stope od 67 posto na američke proizvode, Trump tvrdi da će SAD uzvratiti istom mjerom kako bi "zaštitio američke radnike".

Osim Kine, Vijetnam je pogođen carinom od 46 posto, dok će Tajvan dobiti stopu od 32 posto, ponajviše zbog dominacije u industriji mikroskopa i mikročipova. Tajvan je posebno osjetljiv na ove mjere, jer već snabdijeva veliki dio američkog tehnološkog sektora.

5. 10 posto carina čak i za najbliže saveznike

Jedna od najneočekivanijih mjera je uvođenje 10 posto carina na proizvode iz Velike Britanije. Iako su SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo historijski bliski saveznici, Trump tvrdi da London već naplaćuje 10 posto carina na američke proizvode, pa je ova odluka donijeta na osnovu "reciprociteta".

Britanski ministar ekonomije Jonathan Reynolds izrazio je zabrinutost i poručio da će London tražiti diplomatski način da ublaži posljedice novih tarifa. Očekuje se da će i Kanada, Australija te Meksiko, koji također imaju jake trgovinske veze s SAD-om, pregovarati o mogućim izuzecima.

Šta dalje?

Reakcije na ove mjere su podijeljene. Trumpovi ekonomski savjetnici tvrde da će novi trgovinski poredak zaštititi američku industriju i osigurati otvaranje novih radnih mjesta. S druge strane, ekonomisti upozoravaju da bi ovaj potez mogao izazvati recesiju i oslabiti globalni ekonomski rast.

Ukoliko druge zemlje uvedu protumjere, postoji opasnost od trgovinskog rata nezapamćenih razmjera. Svjetska trgovinska organizacija (WTO) već je najavila da će proučiti legalnost ovih mjera, dok su vlade pogođenih zemalja počele pripremati odgovore.