Voda se povlači u Njemačkoj, a iza sebe ostavlja milijarde eura štete
Kako se voda povlači, zvaničnici procjenjuju posljedice koje su ostavile bujice u zapadnoj i južnoj Njemačkoj, Belgiji i Nizozemskoj. Živote je izgubilo više od 150 ljudi, a uništene su brojne zgrade, kuće, mostovi… za čiju će obnovu trebati velika količina novca.
Ali troškovi dizajniranja i izgradnje bolje infrastrukture za ublažavanje takvih događaja mogli bi biti višestruko veći.
EU pokrenula je ambiciozan paket mjera
Katastrofalne poplave koje su prošlu sedmicu zahvatile sjeverozapad Evrope bile su oštro upozorenje da su neophodne jače brane, nasipi i odvodni sistemi kao i dugoročno sprječavanje klimatskih promjena, jer nekada rijetki vremenski poremećaji postaju sve češći.
Evropska unija ovog mjeseca pokrenula je ambiciozan paket mjera za rješavanje klimatskih promjena, usredotočujući se na smanjenje emisija stakleničkih plinova kako bi se ograničio nemilosrdni porast globalne temperature.
Također provodi paket za oporavak od koronavirusa u iznosu od 750 milijardi eura koji je jako fokusiran na projekte koji jačaju ekonomsku otpornost i održivost. Ali, devastacija prouzrokovana prošlosedmičnim poplavama jasno je pokazala da se ekstremni vremenski događaji koje su predviđali naučnici već sada događaju i da trebaju direktan odgovor.
"Moramo izgraditi novu infrastrukturu - bazene, nasipe, odvodnjavanje uz preliv rijeke, trebamo ojačati kanalizacione sisteme, brane i barijere", rekla je Lamia Messari-Becker, profesorica građevinske tehnologije i građevinske fizike na Univerzitetu u Siegenu.
"To je gigantski zadatak", kazala je ona, piše Reuters.
Nakon niza ozbiljnih poplava u proteklih 25 godina, neke pogođene zemlje već su poduzele mjere, na primjer spuštanjem poplavnih ravnica kako bi im pomoglo da apsorbiraju više vode.
Istodobno, brzina i razmjere katastrofe pokazali su koliko će biti teško pripremiti se za češće ekstremne vremenske uslove.
"Kako se klimatske promjene budu nastavljale, kako se ekstremni događaji budu povećavali u intenzitetu i učestalosti, postoje samo ograničenja do koje se mjere možete zaštititi", rekao je Wim Thiery, naučnik za klimu sa Vrije Universiteit Brussel.
Gradovi nisu pravljeni za sadašnje uslove
Drastično smanjenje emisije stakleničkih plinova sigurno je neophodno. Međutim, prije toga, zemlje će se morati prilagoditi ili izgraditi osnovnu infrastrukturu u poljoprivredi, transportu, energiji i stanovanju.
"Naši su se gradovi razvijali tokom stoljeća, počevši od rimskog razdoblja, u nekim slučajevima, za klimatske uslove koji su vrlo različiti od klimatskih uvjeta u koje krećemo", rekao je Thiery.
Čak i prije prošlonedjeljnih poplava, koje su ulice i kuće pretvorile u gomile muljevitog ruševina, Njemačka saobraćajna i urbana infrastruktura pogoršale su se kao rezultat višegodišnjeg ograničenja budžeta.
U drugim ranjivim područjima Evrope, poput sjeverne Italije, destruktivne poplave gotovo svake godine izlažu slabosti oronule puteve i mostove.
A epidemija koronavirusa ostavila je vladama još manje novca da potroše na održavanje svoje infrastrukture, a kamoli na njeno jačanje.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
