"Veza između migracije i onečišćenja okoliša je jasna. Dok globalno zagrijavanje čini da dijelovi planete Zemlje budu neuslovni za život, masovne migracije postat će uobičajne. Za zagađenje zraka i vode ne postoje nacionalne granice. Možemo onemogućiti da humanitarna i politička kriza postane egzistencijalna, ali da bi se u tome uspjelo lideri moraju djelovati odmah", ukazao je.
Mehta je napomenuo da svaki čovjek ima pravo na čist zrak.
"Vlade i sudovi su to počeli prepoznavati kao ključno ljudsko pravo. Ovaj problem ne postoji samo u Bangladešu i drugim zemljama u razvoju. Aerozagađenje je uzrok smrti 200.000 ljudi godišnje u Velikoj Britaniji. Jedna od četiri smrti je povezana sa zagađenim zrakom", naglasio je.
Mehta je komentarisao značaj zaštite okoliša u kontekstu prava nakon što je sud u Francuskoj odlučio daiz ove zemlje ne deportuje muškarca porijeklom iz Bangladeša, a koji ima astmu. Njegov advokat je kao argument naveo da bi se deportacijom ugrozilo zdravlje njegovog branjenika jer je zrak u Bangladešu znatno zagađen.
Sud u francuskom Bordeauxu je ukinuo nalog da se 40-godišnjak deportuje u ovu zemlju jer bi se, kako je istakao sud, suočio sa zdravstvenim problemima usljed zagađenog zraka.
Prema indeksu ekološke efikasnosti prestižnih univerziteta Yale i Columbia, Bangladeš je u prošloj godini rangiran na 179. mjesto po kvalitetu zraka. U zraku ove države se nalazi šest puta više štetnih materija od standarda koji je propisala Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).
Specijalni izvjestitelj Ujedinjenih nacija za ljudska prava i okoliš doktor David Boyd je saglasan s Mehtom.
"Zagađen zrak uzrokuje smrt sedam miliona osoba godišnje, pa je razumljivo da su ljudi primorani migrirati u mjesta gdje mogu zaštititi zdravlje. Zagađen zrak je globalna katastrofa kojoj se ne pridaje na važnosti u javnom zdravstvu u mjeri u kojoj to zaslužuje. To je slučaj jer većina ljudi koja umire je siromašna ili je ugrožena na neki drugi način", mišljenja je Boyd.
Prema njegovim riječima, svoj rad je posvetio da ljudi prepoznaju pravo na život u zdravom okruženju, a to podrazumijeva i čist zrak.
"Učestvujem u nekoliko bitnih parnica po ovom pitanju u Južnoj Africi i Indoneziji. Ono što je dobra vijest da imamo dobra rješenja kojima se istvoremeno tretiraju zagađen zrak i klimatske promjene. To prije svega podrazumijeva što brži prestanak korištenja fosilnih goriva", ocijenio je Boyd.
Koordinator u Koaliciji za klimu i migracije Alex Randall je mišljenja da treba omogućiti sigurne i legalne rute za migracije.
"Slučaj poput spomenutog u Francuskoj je svakako važan korak naprijed. Oni imaju potencijal da budu temelj za druge slučajeve gdje klimatske pormjene mogu biti relevantan argument da neko ne bude deportovan. To je već slučaj kod osoba iz ostrvskih država Pacifika koje su na udaru klimatskih promjena", kazao je Randall.
Kako je istakao, rijetkost je da ovakvi slučajevi budu pravni presedan i oni koji imaju ovakve probleme ostaju u sivom području prava.
Prema podacima Fondacije za ekološku pravdu, svake 1,3 sekunde jedna osoba je prisiljena da napusti svoj dom zbog klimatskih promjena, a milionima njih nedostaje pravna zaštita. Pozvali su sve zemlje da čim prije provedu Pariski klimatski sporazum.
Presudom Komiteta za ljudska prava UN-a iz 2020. je odlučeno da je nezakonita deportacija ako se ljudi vraćaju u zemlje gdje bi njihov život mogao biti ugrožen klimatskim promjenama.
Pretpostavlja se da će desetine miliona ljudi u deceniji pred nama biti primorani da migriraju zbog globalnog zagrijavanja, piše list Guardian.
Gdje je danas studentski bunt: Neiskorištena snaga, strah i trepet za sve politike
