Proces imunizacije
11

Zašto Evropska unija nailazi na poteškoće u kampanji vakcinacije protiv koronavirusa?

N. C.
Brisel je samo posmatrač nacionalnih politika vakcinacije (Foto: EPA-EFE)
Brisel je samo posmatrač nacionalnih politika vakcinacije (Foto: EPA-EFE)
Zapanjujuće brz razvoj Covid-19 vakcine trebao bi se slaviti kao trijumf. Pa ipak, mnogi Evropljani izbjegavaju vakcinaciju, ovi skeptici ugrožavaju ostalo stanoviništvo i oslabljuju oporavak.

Početak vakcinacije u EU već je poljuljan prošlog mjeseca kada je došlo do kašnjenja u isporukama vakcine kompanija Pfizer/ BioNTech i Oxford/ AstraZeneca, a to je rezultiralo smanjenjem planiranirane vakcinacije.

Iako su isporuke još uvijek usporene, upotreba dostupnih doza AstraZenece je mala. Mnogi ljudi preskaču zakazanu vakcinaciju, nadajući se da će dobiti Pfizerovu vakcinu. Skepticizam je najviše prisutan među zdravstvenim radnicima, stoji u analizi uglednog Guardiana.

Zbrku je pokrenulo pitanje efikasnosti vakcine AstraZeneca. Mnogi nacionalni regulatori ograničili su vakcinaciju AstraZeneca na mlađe od 65 godina, navodeći kao razlog nedostatak podataka iz ispitivanja - iako je Evropska agencija za lijekove odobrila vakcinu prošlog mjeseca za sve odrasle osobe.

Ipak upotreba vakcine za dobnu grupu ispod 65 godina izazvala je sumnju u njenu sigurnost. Rizici su potom pogrešno predstavljeni u njemačkim medijima, a kasnije i od francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.

Međutim, dobar dio skepticizma prema vakcini svodi se na dublje kulturne, socijalne i političke razloge. Evropa ima dugu i neuglednu antivakcinacijsku tradiciju, koju često podstiče politika protiv establišmenta.

Iako Evropa dominira globalnom industrijom vakcina, uključujući vakcinu protiv Covid-19, vlada široko nepovjerenje. Istraživanje Wellcome Global Monitor-a iz 2018. pokazalo je da samo 59 posto ljudi u zapadnoj Evropi misli da su vakcine sigurne, u poređenju sa 79 posto širom svijeta.

Kada je riječ o nivoima nepovjerenja, Francuska je bila najviša, sa oko 33 posto koji su rekli da vakcine nisu sigurne, u poređenju sa 22 posto u zapadnoj Evropi i 17 posto u istočnoj Evropi.

Posljedice su bile jasne i prije koronavirusa. Stope vakcinacije kod djece padale su širom EU, riskirajući povratak bolesti koje se mogu spriječiti.

Prije nego što je izabrana za predsjednicu Evropske komisije, Ursula von der Leyen obećala je da će prioritet dati podizanju svjesti o vakcinaciji, objašnjavajući prednosti i suzbijajući mitove, zablude i skepticizam koji se veže za to pitanje.

Budući da zdravstvenu politiku nadgledaju nacionalne vlade, a ne EU, Brisel je samo posmatrač nacionalnih politika vakcinacije. Izvještaj Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti iz 2018. godine otkrio je da samo 10 od 16 zemalja ima imunizacijski informativni sistem koji bilježi razloge zbog kojih ljudi nisu vakcinisani.

Zašto je, više od dva stoljeća nakon što je Edward Jenner otkrio vakcinu protiv malih boginja, toliko puno Evropljana skeptično prema vakcini?

Istraživanje Eurobarometra iz 2019. godine bacilo je svjetlo na ovo pitanje. Otkriveno je da oko 48 posto ljudi u EU vjeruje da vakcine često mogu proizvesti ozbiljne nuspojave, 38 posto smatra da mogu izazvati bolesti protiv kojih štite, a 31 posto je uvjereno da mogu oslabiti imunološki sistem. Sva ta uvjerenja su netačna.

Profesorica Heidi Larson, koja vodi Projekt povjerenja vakcina na Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu, kaže da je skepticizam prema vakcinaciji povezan s općenitijim strepnjama oko svijeta i našeg mjesta u njemu. U Evropi skepticizam prema vakcini povećan je zbog dezinformacija na društvenim mrežama.

Pandemije koronavirusa stvorila je novi soj teorija zavjere. Prisilna izolacija, nesigurnost i uvukli su se na Facebook, kao i priče o Billu Gatesu koji mikročipove stavlja u vakcina.

Povjerenje u nauku povezano je s povjerenjem u institucije poput vlade.

To je bio slučaj u Italiji, gdje su dvije najveće političke stranke, krajnja desnica Lega i ljevičarski pokret, poticale strah od vakcina. Francuska je možda zemlja pionira imunologije Louisa Pasteura, ali ona ima pokret protiv vakcine, vezan za desničare Marine Le Pen i ljevičare Jean-Luc Mélenchona.

Ministri i zvaničnici širom EU sada mole ljude da prihvate vakcinu AstraZeneca ako se ponudi. Njemački ministar zdravlja Jens Spahn rekao je prošle sedmice da je "privilegija" dobiti sigurnu i efikasnu vakcinu AstraZeneca. Ljudi u Belgiji upozoreni su da im neće biti dozvoljeno da biraju vakcinu.

Međutim, čak i ako se kampanja EU za vakcinaciju vrati na pravi put, ova je kriza dugoročni izazov. Predugo se evropski lideri nisu uspjeli suprotstaviti antivakcinacijskom raspoloženju, dopuštajući opasnim idejama da napreduju.