Savjeti za vozače
21

Rizična vožnja na rezervi: Rutina puna opasnosti i velikih troškova koju često praktikujemo

A. M.
Foto: Klix.ba
Foto: Klix.ba
Mnogi vozači praktikuju da voze s dubokom rezervom goriva, što može imati ozbiljne posljedice za automobile, ali i potencijalno velike troškove za vlasnike. Stoga, mehaničari upozoravaju na ovu učestalu praksu, ističući da šteta može biti nemjerljiva.
Kada se upali narandžasta lampica goriva, jer je kazaljka ili digitalni indikator blizu dna, trebali bi što prije posjetiti benzinsku pumpu i napuniti gorivo. Nije slučajno što je svjetlo narandžaste, odnosno upozoravajuće boje.

Vozači su previše oslonjeni na putni računar koji kod modernih automobila pokazuje nerealne informacije o dometu, a to većini vozača daje veću fleksibilnost s kojom često zanemaruju mjerač nivoa goriva i upozoravajuću lampicu. S informacijom o dometu, pa čak i kada padne na nula kilometara, vozači obično nastavljaju da voze i par desetina kilometara dalje . Međutim, ta praksa može dovesti do ozbiljinih kvarova i većih troškova za vlasnike, posebno onih koji praktikuju točenje za manje iznose, jer se manje-više stalno voze na rezervi.

Nažalost, vožnja na rezervi veoma je štetna za sistem goriva, pogotovo ako se praktikuje s ekstremno niskim nivoom goriva u rezervoaru. Pisali smo ranije o manjim rezervoarima za gorivo koje posjeduju novi automobili, što znači i da je rezerva manja.

Treba imati na umu bitne činjenice, a to je da se pumpa za gorivo koja se nalazi u rezervoaru ili blizu rezervoara hladi i podmazuje upravo gorivom. Zato, ako vozimo s niskim nivoom goriva u tanku, ne dozvoljamo pumpi, ni da se hladi, niti da se podmazuje. Istovremeno postoji i opasnost od zraka u sistemu, što samo ubrzava habanje pumpe za gorivo, a to sa sobom nosi druge posljedice.

Pokazalo se u praksi da kvar pumpe za gorivo nije najozbiljnija posljedica vožnje na "dubokoj rezervi". Zamjena pumpe kod starijih vozila može da ne bude veliki udar na džep, ali kod novijih vozila itetako može. Međutim, veće su posljedice, kao i veći trošak, nakon njenog oštećenja. Ako se vodimo činjenicom da pumpa niskog pritiska ili tzv. napojna pumpa, jedan od prvih elemenata sistema za gorivo, i jedini mehanički dio koji se nalazi u rezervoaru (tamo gdje postoji takav koncept), njeno oštećenje kao rezultat vožnje na dubokoj rezervi, a često i suvišnog zraka u sistemu, predstavlja ogroman rizik od kontaminacije rezervoara od sitnih dijelova. Problem postaje još ozbiljniji kada ti "opiljci" uđu u sistem goriva. Tada stradaju pumpa za ubrizgavanje i injektori, a nerijetko se mora skidati i sam rezervoar kako bi se očistio. Ti dijelovi s "rukama" mogu koštati u hiljadama KM.

Istina, tu je filter goriva kao zaštitni mehanizam i kao veoma bitan dio u sistemu goriva, jer filtrira gorivo koje izlazi kroz pumpu iz rezervoara, a zatim ide do pumpe za ubrizgavanje i injektora. Zato je iznimno važno ne voziti na rezervi, kao i ne štediti na filteru goriva, pogotovo filteru nafte kod novijih i veoma osjetljivih dizelaša, jer ga benzinci često nemaju. Ujedno, nakon zamjene ovog filtera cijeli sistem treba ozračiti, jer je neophodno izbaciti zrak iz sistema ubrizgavanja kako bi izbjegli dodatnu štetu.

Ako konstatno vozimo na rezervi i zanemarujemo ove faktore povećavamo rizik od ozbiljnog kvara na sistemu ubrizgavanja. Najbezbolniji obrazac je da jednom napunite pun rezervoar i da ga dopunjavate kada kazaljka padne na pola. Time štitite cijeli sistem i uglavnom uvijek imate dovoljno goriva čak i za dalja putovanja.