Vikend specijal
37

Istražili smo: Koliko su automobili porasli i "ugojili" se u posljednjih nekoliko decenija

A. M.
Foto: Porsche/Klix.ba
Automobili su iz generacije u generaciju sve veći i sve teži. Takav rezultat je miks faktora koji su oblikovali trendove u autoindustriji u posljednjih nekoliko decenija, a to je prije svega sigurnosni aspekt, tehnološki napredak i evolucija ukusa potrošača. Koliko su se današnji automobili zaista povećali i "ugojili"?

Današnji automobili su pretrpjeli značajne promjene u dimenzijama i masi. Najočigledniji dokaz rasta automobila uočit ćemo na popularnim modelima u segmentima koji se decenijama proizvode kroz različite generacije.

Šest osnovnih uzroka vežu se za veće sigurnosne propise, potrebu za vizuelno većom privlačnošću i većom udobnošću, značajno proširenom listom serijske i dodatne opreme, poboljšanim performansama, tehnološkim napretkom i naravno promjenom tržišnih preferencija kupaca.

Volkswagen Golf, Porsche 911, Renault Clio ili Toyota Rav4, najbolje odražavaju porast gabarita i povećanje kilograma od svojih prvih do trenutnih generacija. Mini analizom utvrdili smo tačan rast. No, prije se pozabavimo brojkama, pokušajmo utvrditi šta je dovelo do toga da je recimo Golf za pola stoljeća postao skoro pola metra duži i oko 450 kg teži u kompariranim verzijama.

Lako je zaključiti da 46 cm duža karoserija s pripadajućom šasijom, 16 spram 13 inčnih točkova, kompleksnim izduvnim sistemom, šest spram nula zračnih jastuka, klima uređajem protiv "otvorenih prozora" (i eventualno šibera), šest savremenih asistenata podrške vozaču i sijaset savremenih "teretnih" komponenti lako dižu masu na 454 kg više kod Osmice.

Moderni automobili postali su opremljeni s minimalno šest zračnih jastuka, ABS, ESP, ASR i desetinama drugih modula i senzora, kao i strukturalnim ojačanjima koja pomažu zonama gužvanja. To je prvi razlog za povećanje dimenzija i rast mase.

Dalje, kako bi ponudili bolje prijanjanje i stabilnost, posebno u vozilima visokih performansi ili SUV-ovima, točkovi su postali mnogo veći, a kako bi se postigla ravnoteža između udobnosti i sportskog karaktera, evoluirali su sistemi ovjesa, koji su također postali glomazniji i teži. Istovremeno, nekad je supersportski automobil iz fabrike dolazio na 16-inčim točkovima, danas su felge istog promjera instalirane na osnovni model gradskog Citroena C3.

Ipak, najbolja usporedba performansnih modela dolazi od istih verzija iz iste kuće, pa smo ovdje uzeli kultni Porsche 911 iz 1964. i model iz 2016. godine. Stara 911-ka ne pokazuje koliko je bila "žgoljava" zato što je bila kraća za 34 cm, već je najočiglednija razlika u povećanju širine od čak 24 cm u korist pola vijeka novijeg modela. Veliki napredak vidljiv je i po veličini točkova, odnosno po širini guma.

Prije 52 godine bile su dovoljne 15-ke sa 185 mm širokim gumama, dok se model iz 2016. godine u verziji 4S motora kotrlja na 20-kama s pneumaticima od 245 mm na prednjoj i 305 mm na zadnjoj osovini. Stari 911 je kočio s diskovima promjera 235 mm na prednjim i 243 mm na zadnjem paru točkova, dok je kod modela iz 2016. instaliran prednji par s dijametrom od 340, odnosno nazad 330 milimetara. Inače su kod modela sa zadnjim pogonom veći zadnji od prednjih diskova, ali ovdje je riječ o 4S verziji.

Razlika je još veća ako poredimo stari i aktuelni 911 koji je postao blagi hibrid, koji je još teži, ali i još jači.

Ovdje možemo dodati masivne materijale prednje armature u koji se ugrađuju glomazni ekrani i mnogo kvalitetniji sistem ozvučenja. To je primoralo dizajnere i inžinjere da kreiraju veći unutrašnji prostor, pa je rast je bio neminovan.

Stalni pritisak za napretkom, iz generacije u generaciju, naveo je proizvođače da iznova i iznova stvaraju veće i komfornije enterijere i prtljažnike. Brojke su oduvijek morale biti veće. Tako je recimo prvi Renault Clio iz 1990. godine nudio prtljažnik od 265 litara i kotrljao se na malenim 13-inčnim točkovima, da bi ta zapremina u aktuelnom modelu pete generacije skočila na 391 litara, a veličina felgi ponuđena od 15 do 18 inča.

Tehnološki napredak je donio senzore, kamere, radare i niz asistenata koji su značajno povećali masu, ali i gabarite, jer sav taj hardver treba negdje smjestiti. Kod hibrida, plug-in hibrida i posebno električnih vozila moramo uzeti u obzir glomazne baterije, instalacije, dodatne motore, pretvarače itd. Sasvim logično da su inžinjeri sve to morali smjestiti u prednji i podni sistem uglavnom.

Promjene tržišnih preferencija iznjedrile su popularnost SUV-ova na prvo mjesto. Naravno da su ova vozila obično viša, duža i teža od svojih ekvivalenata u tradicionalnim segmentima, odgovarajući na globalnu potražnju za robusnijim i prostranijim modelima. Jedan od primjera rasta pokazuje Toyota Rav 4 iz 1995. godine i aktuelni model koji je dostupan isključivo kao hibrid, što zbog baterije i dodatnog elektromotora podiže masu za više od 500 kg.

Sve u svemu, moderni motori su kompaktniji i lakši, ali vozila premašuju uštedu težine većim ukupnim dimenzijama, sigurnosnim dodacima, većim točkovima, strukturalnim ojačanjima, kilometarskim spiskom opreme, crnim kutijama i čime sve ne.

Najbolji pokazatelj rasta automobila su garaže, ali i saobraćajnice. U nekadašnje garaže, projektovane sedamdesetih i osamdesetih, većina tadašnjih automobila su uredno mogli stati. No, već s dolaskom savremenih modela u 2000-tim godinama situacija je postala ozbiljno "tijesna". Karavani i SUV-ovi su već nepoželjni gosti ukoliko imate ili rentate mini garažu iz nekog prošlog vremena. S druge strane, veći automobili zauzimaju više prostora na ulicama, koje nisu evoluirale istim tempom, a to značajno otežava saobraćaj u urbanim sredinama.

Brojke to na kraju najbolje potvrđuju. Moderni automobili su znatno veći i teži od svojih prvih verzija. Razlog je integracija sigurnosnih sistema, tehnologije i materijala koji poboljšavaju udobnost i performanse. Ne zaboravimo da povećanje gabarita i mase rezultuje povećanom potrošnjom i zagađujućim emisijama, pa su proizvođači bili primorani ugrađivati dodatne hardvere od običnog katalizatora do kompleksnog DPF-a sa AdBlue sistemom, uključujući i EGR ventile s hladnjakom, korištenje više različitih pumpi itd.

Ne zaboravimo da od polovine prošle godine svi novi automobili u Evropi moraju biti opremljeni s novih sedam sistema asistencije vozaču u cilju podizanja sigurnosti na cestama. Dodatni hardver se mora instalirati u auto, što znači da pored dodatnog prostora auti postaju dodatno teži. No, to je samo dio sadržaja iz Pandorine kutije današnjih automobila, koji pojašnjava zašto se desila ova evolucija.