Sjećamo se legendi
261

Nevjerovatno brzim vožnjama Sead Alihodžić je obarao rekorde i konkurenciju

Šefik Emrić
U znak sjećanja na Seada Alihodžića, na godišnjicu njegove smrti, ovu zanimljivu priču pripremio je nekadašnji sarajevski i ex jugoslavenski automobilista, Šefik Braco Emrić, te nam otkriva neke manje poznate detalje iz historije autosporta u BiH.
Mit o enormno laganom i super brzom prototipu, pa čak i mit o specijalno konstruisanoj "Monstrum Bubi", nastao je u javnosti nakon što je na Reliju Bratstvo Jedinstvo u oktobru 1975. godine Sarajlija Sead Alihodžić sa Volkswagen Bubom 1303S praktično pomeo konkurenciju, a poraženi višestruki reli šampion Jugoslavije, Aleš Pušnik podnio bombastičan prigovor na ovaj automobil.

Iako je Pušnikov prigovor ocijenjen kao neosnovan, u ovu priču o super brzom prototipu, nastalu upravo mašti na volju poput mitova i legendi, neki i danas vjeruju. Nasuprot tome, da svaka priča o Sejinim nevjerovatno brzim vožnjama i danas podsjeća na priču proisteklu iz ljudske mašte, pored fantastične pobjede na ovom reliju, potvrđuje niz gotovo nevjerovatnih ali stvarnih događaja, a jedan od tih je i ovaj.

Naime, samo dva mjeseca prije Relija Bratstvo Jedinstvo, u organizaciji AMD Slavko Rončević iz Slavonske Požege, Skupštine općine Slavonska Požega i AMD Dinamo Zagreb, 27. jula 1975. godine održana je 4. Trka Šampionata Jugoslavije na kružnim stazama. Bila je ovo i prva trka održana na kružnoj stazi Glavica novoizgrađenog autodroma u Slavonskoj Požegi.

Na vrelom ljetnom danu i pred gotovo trideset hiljada gledalaca, nastupilo je više od stotinu najboljih jugoslavenskih automobilista u pet klasa prema Pravilniku za auto, moto i karting sport AMS Jugoslavije, klasa do 785 ccm, do 850 ccm, do 1000, do 1150 Grupa 1 i klasa do 1300 ccm. Bila su tu mnoga dobro poznata imena jugoslavenskog autosporta tog vremena, kojih se mnogi i danas sjećaju.

Uzbuđenja na ovoj trci nije nedostajalo niti trenutka, a niti u jednoj klasi. Brze vožnje na repu, učestala preticanja, međusobni dueli, a naravno, bilo je izlijetanja sa staze i odustajanja zbog kvarova automobila. Uzavrelu atmosferu na stazi dodatno je zagrijao i ogroman broj oduševljenih gledalaca.

Od sarajevskih automobilista osim Seada Alihodžića, nastupili su automobilisti AMK Željezničar Sarajevo, Fadil Kadić Fiat Abarth 850 koji je zauzeo četvrto mjesto u klasi do 850 ccm, kao i Jozo Bogdanović NSU TT i Stjepan Ježek NSU TT koji su zauzeli drugo i peto mjesto u klasi do 1000 ccm.

U klasi do 1300 ccm u kojoj je nastupilo četrnaest vrhunskih automobilista, očekivani su oštri dueli između Gorana Štroka AMD Dinamo Zagreb Fiat 128 SC, Drage Regvarta AMD Dinamo Zagreb Fiat 128 SC i Roberta Langa, AMD Dinamo Zagreb Alfa Romeo 1300 GTA Junior. Sa tada najmodernijim trkaćim automobilima Fiat 128 Sport Coupé 1300, zagrebački automobilisti nastupali su za švicarski Valtellina Racing Team.

Međutim, zahvaljujući nevjerovatno brzoj vožnji, pobjednik ove trke bio je niko drugi nego član AMK Željezničar Sarajevo, Sead Alihodžić za upravljačem Alfa Romeo 1300 GTA Junior koji je čak ispred drugoplasiranog Gorana Štroka ostvario nedostižnu prednost. Motor Alfa Romea Roberta Langa nije izdržao ovaj pakleni tempo i Lang je polovinom trke odustao, kao ni Drago Regvart koji je sa Fiatom 128 izletio sa staze, a iako je motor Fiata 128 Gorana Štroka radio savršeno, Sead Alihodžić ga je tokom trke vidio samo u retrovizorima.

Također, ne samo da je pomeo konkurenciju u ukupnom poretku, Sead Alihodžić je vozeći prosječnom brzinom kruga od 161,790 km/h postavio apsolutni jugoslavenski rekord staze Glavica duge 3900 metara. Samo poređenja radi, bila je to veća prosječna brzina od brzine bolida Formula 1 na stazi u Monte Carlu, a Požeški list od 31. jula 1975. godine, između ostalog napisao je da je Sead Alihodžić na nekim dijelovima staze vozio brzinom većom od 200 km/h. Inače, jugoslavenska štampa brujala je o ovoj brzoj vožnji, a Seadov brzi Alfa Romeo 1300 GTA Junior pripremljen je u italijanskoj radionici Santina Balduzzi u mjestu Lodi kod Milana. Gledaoci kraj staze sa oduševljenjem su pratili Seadovu nevjerovatno brzu vožnju, a potom su mnogi žurno krenuli u "park ferme" da mu čestitaju.

Ipak, kao što će to biti dva mjeseca kasnije na Reliju Bratstvo Jedinstvo, Seju je nakon trke umjesto slavljeničkog pehara čekalo neprijatno iznenađenje.

Kao i mitska priča o super brzoj Volkswagen Bubi prototipu, na ovoj trci se tobože “pojavila opravdana sumnja” da njegov Alfa Romeo ima veću zapreminu motora od 1290 ccm, pa je AMD Dinamo Zagreb zahtijevao provjeru motora.

Ova pobjeda te godine bila je njegova druga i više nego ubjedljiva pobjeda, pa iako vidno razočaran i u nevjerici, Sejo je bez ijedne riječi prigovora prihvatio zahtjev komisije AMS Jugoslavije da se zablombiran Alfa Romeo odveze u servis Avtomontaža u Ljubljani gdje je izvršena ekspertiza motora.

Naravno, ekspertizom je utvrđeno da je Seadov Alfa Romeo čist ko’ suza, pa je više nego zasluženi pehar pobjednika preuzeo naknadno, a kao veliki čovjek i vrhunski automobilista u znak prijateljstva pružio je ruku poraženom Goranu Štroku koji je zajedno sa još dvojicom zagrebačkih automobilista, Drago Regvart i Robert Lang stajao iza ove navodno “opravdane sumnje” u regularnost njegovog automobila.

Uprkos ovim dešanjima, iste godine i ubjedljivim pobjedama na trkama u Kragujevcu, Slavonskoj Požegi, Kraljevu i Beogradu, Sead Alihodžić osvojio je svoju drugu titulu Šampiona Jugoslavije na kružnim stazama i uz dvije fantastične pobjede na relijima proglašen je Automobilistom godine u Jugoslaviji.

Miljenik publike i sarajevske raje, višestruki šampion Jugoslavije na kružnim stazama, Automobilista godine u Jugoslaviji koji je nastupao i u Evropskom šampionatu Formula 2, prvi i jedini Bosanac u istoriji koji je osvojio bodove Šampionata Formula 3 i ujedno najveći bosanskohercegovački i jugoslavenski automobilista uopšte, Sead Alihodžić rođen je u Sarajevu 29. novembra 1946. godine. Zbog posljedica povreda koje je zadobio tokom nesreće u britanskom Silverstonu za upravljačem bolida Formula 3, March 773 Toyota 2T-G Novamotor, njegova relativno kratka ali veoma uspješna karijera prekinuta je, a preminuo je na današnji dan 4. septembra 2023. godine i sahranjen je u Sarajevu.