Tajna uspjeha bila je u atraktivnom dizajnu, ali i tehničkoj profinjenosti i raznolikosti varijanti. Taj je model ujedno bio i posljednji Opelov model kompaktne klase koji je nosio pločicu s nazivom Kadett. Nasljednik već nosi naziv "Astra" i dosljedno nastavlja uspjeh u kompaktnoj klasi.
S druge strane, prva generacija elektrikovanih Astri slikovito pokazuje kako danas izgleda užitak moderne vožnje u Opelovom kompaktu uz odgovornost prema okolišu. Opel je kupcima na izbor ponudio aktuelnu Astru s različitim hibridnim pogonima i ekonomičnim motorima s unutrašnjim sagorijevanjem, kao i potpuno električnu Astru Electric.
Jesen 1984.: Predstavljanje pete generacije Kadetta
Priča o razvoju pete generacije Kadetta zapravo je započela 1979. godine. Čim se na tržištu pojavio Opel Kadett D odnosno prvi Opelov model s prednjim pogonom, ideje za potencijalnog nasljednika već su se prikupljale. U odjelu razvoja proizvoda u Rüsselsheimu, u projekat "Kadett E" uključeni su brojni inžinjeri, tehničari i dizajneri.
U razdoblju od pet godina u razvoj Kadetta E uloženo je 1,5 milijardi njemačkih maraka. Prije nego što je postao spreman za serijsku proizvodnju, prototipovi su prešli ukupnu udaljenost od oko 6,5 miliona kilometara u testnim centrima i na trkaćim stazama, u ekstremnim vremenskim uslovima sjeverne Evrope i pustinjskih područja SAD-a.
Nakon što je dovršeno opsežno ispitivanje, kucnuo je čas: Kadett E, ponovno s prednjim pogonom, predstavljen je u jesen 1984. godine. Uskoro je stigao i u prodajne salone, u najrazličitijim varijantama. Međutim, to nije jedini razlog zbog kojeg je peta generacija Kadetta postala najprodavanija u vrlo kratkom roku.
Idealan izbor za svaki zadatak
Od samih početaka prodaje posljednja generacija Kadetta dostupna je bila u trovratnim i peterovratnim hatchback izvedbama i kao trovratni i peterovratni karavan s vodećim teretnim prostorom u klasi (do 1.520 litara zapremine).
Nakon samo godinu dana asortimanu vozila dodata je i limuzina s četvero vrata. Od 1987. godine na svoje dolaze i ljubitelji "vjetra u kosi" zahvaljujući Kadettu E: za novi Kadettov kabriolet zadužen je niko drugi nego poznati italijanski dizajner Nuccio Bertone. U bliskoj saradnji s dizajnerskim timom iz Rüsselsheima, elegantni "Kadett bez krova" osmišljen je u tvornici na sjeveru Italije, a uključivao je bogatu standardnu opremu od sportskih sjedišta za vozača i suvozača do individualno sklopivih stražnjih sjedišta i zatamnjenih stakla.
Proizvođač ističe da Opel ne nastoji Kadettom privući samo privatne kupce, već u ponudi ima i idealan model za komercijalne kupce: Kadett Combo. Kompaktni transporter s posebno dizajniranom stražnjom osovinom i stražnjim vratima s uglom otvaranja od 180 stepeni, nosivosti do 635 kilograma i teretnim prostorom od 2,4 kubna metra.
Međutim, najsportskija, najsnažnija i, osim Bertoneova kabrioleta, najemocionalnija varijanta Kadetta upravo je Kadett GSi. Iako je serijska verzija u početku imala 1,8-litreni motor snage 85 kW (115 KS), GSi je ubrzo došao na stazu kao touring automobil Grupe A sa snagom od 125 kW (170 KS) i ubrzanjem od 0 do 100 km/h u nešto manje od sedam sekundi.
A kao trkaći Kadett GSi 16V s motorom od 184 kW (250 KS), svoju je premijeru i prvu pobjedu proslavio 1988. godine na početku Međunarodnog njemačkog prvenstva touring automobila. Godinu kasnije Austrijanci Josef Haider i Ferdinand Hinterleitner osvojili su Njemačko prvenstvo u reliju u Opel Kadettu GSi 16V. Iste se godine Opelov tim takmičio se na Njemačkom prvenstvu touring automobila s petom generacijom Kadetta.
Višestruki pobjednik: Zlatni volan i svjetski prvak u aerodinamici
Dok su razvijali Kadett E, inžinjeri i dizajneri posebno su obraćali pažnju na prepoznatljive Opelove snage, nezavisno od varijante karoserije: emocionalan dizajn i dokazana svakodnevna upotrebljivost upareni su s najvećom efikasnošću, i to po prihvatljivim cijenama za širok raspon kupaca.
Ovaj recept za uspjeh donio je brojne nagrade za petu generaciju najprodavanijeg vozila u kompaktnoj klasi. Osim osvojenog Zlatnog volana za 1984. godinu, nagrađen je 1985. i titulom Evropskog automobila godine.
Osim toga, Kadett je 1984. postavio rekord i u pogledu aerodinamike. Nakon 1.200 sati preciznog podešavanja u zračnim tunelima, Kadett E ostvario je senzacionalan koeficijent otpora od 0,32. Sportski GSi s koeficijentom otpora od 0,30 bio je u to vrijeme najaerodinamičnji model u segmentu.
Opelovi inžinjeri ostvarili su te najbolje vrijednosti, među ostalim, dosljednom klinastom siluetom, tlocrtom vozila u obliku suze (po čemu je dobio taj nadimak), zaglađenim prozorskim staklima i drugim detaljnim rješenjima kao što su fleksibilni spojevi na karoseriji.
Istovremeno, razvoj u Opelu kontinuirano napreduje. Opel je 1989. predstavio osvježeni Kadett E, a 1991. godine model Astra uveden je širom Evrope kao njegov nasljednik.
Elektrifikovana Opel Astra: Užitak moderne vožnje uz odgovornost prema okolišu
Unatoč promjeni naziva iz Kadett u Astra, Opel je zadržao sistem označavanja generacija kompaktne klase, tako da se posljednja generacija zove Astra L. S tom generacijom Opel od 2021. godine nastavlja graditi uspješnu historiju kompaktne klase. Aktuelna generacija Astre treća je u nizu koja je nagrađena Zlatnim volanom.
Nije to iznenađujuće. Astra i Astra Sports Tourer jasno se ističu odvažnim i besprijekornim dizajnom, počevši izvana od prepoznatljivog Opelova Vizora pa do potpuno digitalnog Pure Panel kokpita u unutrašnjosti vozila.
Vožnju dodatno ugodnom i sigurnom čine i vrhunske tehnologije kao što su prilagodljiva Intelli-Lux Pixel svjetla bez zasljepljivanja.
Na kraju, aktuelna generacija Astre napokon je elektrifikovana i dostupna kao dinamični plug-in hibrid i efikasni hibrid s 48-voltnom tehnologijom, ali i kao potpuno električna Astra Electric i Astra Sports Tourer Electric.
Električni motor isporučuje 115 kW (156 KS) i osigurava moćnih 270 Nm obrtnog momenta. Astra Electric i Astra Sports Tourer Electric mogu preći do 418 odnosno 413 km (WLTP1) lokalno bez emisija i pokazuju kako danas izgleda užitak moderne vožnje uz odgovornost prema okolišu.
Da li su Kinezi s novim ZS-om pogriješili dajući prednost hibridu, umjesto benzincu?
