Traži se krivac
94

Plug-in hibridi zagađuju skoro jednako kao obični automobili, ko je odgovoran za to?

A. M.
Evropska unija smatra direktno odgovornim vlasnike plug-in hibrida za njihovu neefikasnost. Njihovi vlasnici su, prema Briselu, odgovorni za emisije koje prelaze realne granice, jer minimalno ili nikako ne koriste električni pogon. No, postoji i druga strana medalje.

Brisel vidi dva glavna aktera u neodgovornom korištenju plug-in hibrida, te etiketira proizvođače i vlasnike plug-in hibridninih vozila. Proizvođači predstavljaju potrošnju i CO2 emisije PHEV-ova kao jako nisku oslanjajući se prevashodno na električni mod rada, a vlasnike smatra neodgovornim kada je u pitanju korištenje hibrida za kratka i duga putovanja, ali i za stil vožnje.

Izuzetak je, naravno, Evropska unija, koja se ograđuje od ove problematike i koja sve više forsira čisto električna vozila od 2035. godine, kako ustvari vlasnici ne bi imali alternativu koju imaju s plug-in hibridima. Prema navodima iz Brisela‚ vlasnici i proizvođači "zloupotrebljavaju" PHEV vozila. Međutim, s električnim autima će emisije štetnih gasova uslovno nestati, ali EU zaboravlja da čestice koje nastaju degradacijom guma i trošenjem kočnica neće, kao i to da je infrastruktura punionica poprilično deficitarna.

Bez korištenja struje, PHEV-ovi nemaju smisla

Kada se sagleda šira slika, evropska administracija i građani su jednako odgovorni za to što plug-in hibridi nisu efikasni koliko bi mogli biti. Studija njemačkog Univerziteta u Manhajmu indirektno ukazuje na ovaj problem. PHEV čine polovinu elektrifikovanih automobila, koji se kreću evropskim cestama, ali činjenica da vozači uglavnom voze koristeći motor s unutrašnjim sagorijevanjem ima samo jednu posljedicu: stvarna potrošnja goriva i emisije mnogo su veće od onih navedenih u službenim podacima proizvođača.

Velika prednost plug-in hibrida je ta što bi mogli biti gotovo čisti kao električni automobili ako bi vozači iskoristili prednosti električnog pogona. Ali infrastruktura za punjenje smatra se jednim od većih nedostataka. Zato vozači biraju lakše i brže rješenje, a to je opet vožnja pomoću motora s unutrašnjim sagorijevanjem, jer većina PHEV-ova nije prilagođena za brzo punjenje, što vlasnike odvraća od trošenja vremena provedenog na "utičnici" bez obzira što PHEV-ovi nemaju velike baterije. Zbog svega ovoga vozači uglavnom voze na benzin i svjesno zanemaruju doprinos elektropogona u ukupnoj autonomiji.

Deficit punionica, ali i cijena goriva igraju ulogu u bojkotu "struje"

Studija provedena u Njemačkoj, koja je uzela u obzir plug-in hibride proizvedene od 2016. do 2021. godine, uzela je u analizu podatke kao što su datum dopunjavanja goriva, količina dopunjenog goriva, pređena udaljenost od posljednjeg točenja goriva, plaćeni iznos i da li su korisnici u potpunosti ili djelomično napunili svoje rezervoare. Analiza je pokazala da samo 25 posto vozača koristi električni način rada za oko 50 posto pređene kilometraže, s obzirom na, s jedne strane još uvijek povoljnu cijenu benzina, a s druge, "mršavu" autonomiju koju omogućava manja baterija ugrađena u njihov automobil.

Ako uzmemo u obzir da velika većina PHEV-ova analiziranih u uzorku nudi autonomiju od oko 60 kilometara u električnom načinu rada, zaključak je jasan: samo 25 posto vlasnika iz ovog uzorka vozi više od 30 kilometara na čisto električni pogon. S druge strane, neke zemlje EU su već odavno skinule plug-in hibride s liste subvencija, tako da je Evropska unija dijelom kriva za neodgovornost prema okolišu, a ne samo vlasnici ili proizvođači kako ih Brisel želi okriviti.