Na posljednjem sastanku koji je održan u Kabinetu ministra za komunikacije i transport BiH na kojem su sudjelovali i predstavnici resornih entitetskih ministarstava, dotaknuto je i pitanje Jadransko-jonske autoceste i zauzet jedinstven stav kojim je podržano opredjeljenje da se ustraje na zahtjevu da autocesta na Jadransko-jonskom koridoru mora biti građena teritorijem BiH.
Prije dvije decenije, podsjetio je Boban, pokrenuta je takozvana jadransko-jonska inicijativa koja je trebala afirmirati taj projekt i u tu inicijativu su trebale biti uključene Italija, Slovenija, Hrvatska, BiH, Crna Gora, Albanija i Grčka.
Održano je više sastanaka na kojima su ozbiljni zagovarači ovog projekta bili predstavnici Republike Hrvatske, Crne Gore i Albanije, dok su ostali bili pasivni promatrači.
"Stav BiH je ovisio o predstavniku koji je sudjelovao jer su neki podržavali ovaj projekt, a neki su imali stav da to nije naš problem. Koliko je meni poznato, razmatrane su tri varijante po kojima je dužina trase mogućeg projekta autoceste na Jadransko-jonskom koridoru varirala od varijante do varijante", kazao je Boban.
Zastoj u mogućoj realizaciji ovog projekta, kako je dodao, ležao je i u činjenici da ovaj koridor nije bio verificiran od nadležnih tijela na evropskoj razini. Ulaskom Republike Hrvatske u Evropsku uniju, odnos prema tom projektu se odmah promijenio, tako da je uvršten u osnovnu mrežu prometnica od značaja za EU.
Boban je kazao da u Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija u vezi s tim projektom nisu vođene neke posebne aktivnosti iz razloga što je, u ovoj fazi, u principu, u nadležnosti Vijeća ministara BiH.
"Predstavnici Federalnog ministarstva su pratili aktivnosti i sudjelovali na nekim sastancima koji su organizirani o toj temi. U svezi s tim projektom još nisu donesene nikakve odluke. U osnovi, problem je u nedostatku strategije i prostorno-planske dokumentacije putem koje bi se trebao iskristalizirati stav o tom pitanju", naveo je Boban.
Po nekim varijantama, gotovo 40 kilometara te autoceste poklapalo bi se sa koridorom 5-C, što je značajna prednost u kalkulacijama gradnje. Ovaj projekt je označen i kao ozbiljna baza za ekonomski razvoj i pozicioniranje Mostara kao istinskog regionalnog ekonomskog središta.
"U osnovi, jedna od najvažnijih činjenica koje su utjcale na odabir varijante trase autoceste na koridoru 5-C na jugu je bilo obrazloženje da je dionica te autoceste, od Bijače do Počitelja autocesta na oba koridora. Po najnovijim informacijama koje imamo od Europske komisije, to rješenje je veoma upitno jer je po primarnoj mreži koja je usvojena, trasa položena teritorijem Republike Hrvatske. Unatoč ovim činjenicama, cijenim da se trebamo zalagati za trasu koja bi od Počitelja bila vođena teritorijem BiH do granice sa Crnom Gorom. Kako su u tijeku pripreme za izradu Strategije razvoja prometne infrastrukture na razini BiH, ovo će pitanje svakako trebati izučiti i u vezi s njim zauzeti konačan stav", naglasio je Boban.
Velika Britanija ima odgovor na Trumpove carine: Planiraju tarife na dva velika američka brenda
