Jedan od najpopularnijih metala na svijetu zastupljen je i u medicini: Evo za šta se koristi litij

Testirajući na zamorcima različite hemijske spojeve, ispostavilo se da su životinje nakon unosa litijevih soli mnogo slabije reagovale na vanjske podražaje te bivale mirnije, ali ne i pospane. Kako bi istraživanje bilo značajnije, on je između 1952. i 1954. godine slično isprobao i na sebi. Nakon toga, uslijedilo je i testiranje na pacijentima s manijom. Iako je put do "prihvatanja" litija bio strmovit, Cade je na kraju uspio progurati upotrebu litij karbonata kao lijeka u terapiji kod liječenja poremećaja raspoloženja.

Nakon provedene opsežne studije na psihijatrijskoj bolnici u Risskovu (Danska), postavljeni su budući temelji današnje terapije litijem.

Litij se danas smatra jednim od najmoćnijih sredstava za liječenje poremećaja raspoloženja i pacijentima se, prije svega, preporučuje kao litij-karbonat, litij-citrat, litij-aspartat i litij-orotat. Naravno, svi ovi spojevi (u vidu tableta ili otopina), u farmaceutskim kućama imaju svoje komercijalne nazive.

On se, dakle, u medicinske svrhe koristi za stabilizaciju raspoloženja kod mentalnih bolesti poput:

• manije (osjećaj jakog uzbuđenja, pretjerane aktivnosti ili rastresenosti)
• hipomanije (kao manija, ali manje teška)

• bipolarnog poremećaja stanje gdje se vaše raspoloženje mijenja između osjećaja vrlo povišenog (manija) i vrlo niskog (depresija)
• depresije, ali i šizofrenije.

Na spomenute poremećaje, litij može djelovati mijenjajući otpuštanje hemikalija poput dopamina ili serotonina u našem mozgu, što znači da njegovo uzimanje pomaže povećanju kontrole nad emocijama i promjenama raspoloženja.

Ipak, to je samo dio njegovih prednosti za zdravlje. Litij se koristi i kod liječenja te prevencije drugih stanja: alkoholizma, odvikavanja od pušenja, kofeina, marihuane, predmenstrualne depresije, periodičnih agresivnih ponašanja, ali i za poboljšanje pamćenja.

Također, preparati s litijem koriste se i za liječenje hipertiroidizma i drugih poremećaja tiroidne žlijezde, što nije sve. Smatra se da litij ima pozitivne efekte i kod liječenja Alzheimerove bolesti, odnosno demencije.

Smanjuje li litij rizik od demencije?

To se spominje u istraživanju koje je sproveo tim britanskih naučnika sa Univerziteta Cambridge. Upoređeni su podaci 548 ljudi s bipolarnim poremećajem, kojima je propisana terapija litijem, sa podacima 29.070 njih koji ga nisu koristili.

Na početku, niko od sudionika, čija je prosječna dob bila 73,9 godina, tada nije imao dijagnosticiranu demenciju.

Iako je studija bila nešto manja, čak i nakon uzimanja u obzir drugih faktora, rezultati su pokazali kako je skupina koja je koristila litij zabilježila bolje zdravstveno stanje. Autori su zaključili da upotreba litija rezultira smanjenjem rizika od demencije za 44 posto. Naime, litij blokira protein GSK-3 (glikogen sintaza kinaze 3) koji je već prije povezivan s razvojem bolesti koje se javljaju starenjem, poput Alzheimera ili Parkinsonove bolesti. Studija je objavljena u časopisu PLOS Medicine.

Istraživanja je, naravno, potrebno nastaviti. No, mnogi već prepoznaju djelotvornosti litija.

Zastupljen i u hrani

Litijeve soli prirodno se nalaze u mnogim namirnicama. Najveći udio njih u hrani imaju čokolada, mlijeko, puter, jaja, žitarice i meso, dok se ovaj element u tragovima nalazi i u ribi, krompiru i povrću.

Također, zastupljen je u mineralnoj, kao i vodi iz slavine, a za to se vežu i značajna istraživanje o kojima je pisao i list Neue Zurcher Zeitung.

Naime, pojedini naučnici vjeruju da je moguće da litij u pitkoj vodi ima potencijal, ne samo uravnotežiti raspoloženje, nego i spriječiti suicidalne misli. To naslućuju i pojedine ekološke studije koje pokazuju kako područja s većom koncentracijom litija u javnom sistemu opskrbe vodom, imaju niže stope samoubistava u lokalnoj populaciji.

Litij je uzbudljiva i jedinstvena tvar oko koje su poznati različiti učinci na organizam. Zbog predrasuda, on se još uvijek toliko ne propisuje pacijentima, iako bi mnogima od njih dobro došao. Istraživanja su pokazala da bi se u Njemačkoj moglo spriječiti oko 200 samoubistava godišnje kada bi se litij propisivao prema smjernicama - zaključci su naučnika Ute Lewitzke i Roberta Hausmanna iz Dresdena.

Godine 1990. studija iz Teksasa je prvi put pokazala da je koncentracija litija u pitkoj vodi u korelaciji s brojem samoubistava i nasilnih zločina.

"Činjenica da element u tragovima i u tako malim količinama djeluje na psihu je iznenađujuća, ali farmakološki nije nemoguća", objasnio je psihijatar Gregor Hasler s Univerziteta u Freiburgu, koji se, iako nije bio uključen u studiju, slaže s njom.

Naučnici pretpostavljaju da litij, u ovom slučaju, ne ulazi u organizam samo pitkom vodom, već i kuhanjem, dok se, prema austrijskim publikacijama, može apsorbirati kroz kožu i prilikom tuširanja ili kupanja.

Uzimanje samo uz konsultaciju s lijekarom

Naravno, i terapija litijem, kao i većinom drugih preparata, uvijek mora biti pod nadzorom lijekara. Naročito je bitno obratiti pažnju na nuspojave, među kojim su neke od najčešćih mučnina ili nelagoda u stomaku, proljev, suha usta te metalni okus u ustima.

U nekim slučajevima, to mogu biti i povišena tjelesna temperatura, nejasan govor ili ubrzan rad srca.

Pacijenti koji imaju problema sa bubrezima, pate od srčanih oboljenja, kao i žene u trudnoći, naročito ne bi smjele unositi preparate s litijem bez prethodnih konsultacija.

Litij u medicinskoj tehnologiji

Pored supstance koja ima zdravstvene učinke, litij se u medicini iskorištava i u svom najzastupljenijem obliku - baterijama.

Medicinska tehnologija visoko je regulirano područje u kojem su pouzdanost i sigurnost ključni. Litij-ionske baterije su lagane i zbog velike gustoće energije imaju dug vijek trajanja, što ih čini idealnim za medicinske uređaje i električnu opremu, a naročito one manje, prenosive, koji se sve više koriste u kućanstvu.

Ove baterije koriste se za napajanje opreme poput: slušnih pomagala, srčanih stimulatora, hirurških alata, medicinskih defibrilatora, robota, pumpi za infuziju, monitora i mjerača, što su samo neki od primjera uređaja koji su imali koristi od implementacije litijevih baterija u svoju funkciju.

Na kraju, može se zaključiti kako će se potražnja za ovim metalom, koji, inače, još uvijek nema nijednu rafineriju u Evropi, samo povećavati pa čak i kada je riječ o području medicine.

Njegovom eksploatacijom danas još uvijek dominira samo pet zemalja koje kontrolišu 90 posto svjetske proizvodnje - Australija, Argentina, Čile, Bolivija i Kina, a mnogi su ne samo u potrazi za altrenativnim metodama ekstrakcije, već i neiskorištenim nalazištima ovog metala.