Litij pod reflektorom budućnosti: Srebrnkasti metal u centru prijelaza energije i mobilnosti
Litij-ionske baterije počele su se koristiti ranih 1990. s ciljem da pohranu obnovljive energije naprave učinkovitijom u svakodnevnoj upotrebi. Naspram drugih vrsta baterija, one su lakše, imaju veći kapacitet za pohranu energije te duže i traju, što su idealne karakteristike.
U osnovi, ova vrsta baterije može se podijeliti na tri glavne komponente: ćelije s aktivnim materijalom, sistem upravljanja koji kontroliše rad i sigurnost baterije, i struktura u koju su ugrađene ćelije, obično sa sistemom hlađenja, izolacijskim materijalom, električnim priključcima i kućištem.
Vremenom, litij-ionske baterije postale su nezamjenjive, potreba. Glavni izvor napajanja gotovo svih električnih uređaja a, što je danas naročito bitno, električnih vozila.
Zašto su električna vozila toliko bitna
Pomak od plina i drugih fosilnih goriva ka energentima koji manje zagađuju okolinu sve je izražajniji, a BNEF je izvjestio da su samo u 2022. godini globalna ulaganja u energetsku tranziciju dosegnula 1,1 biliona dolara.
Električna vozila značajno pridonose zaštiti klime, a eksploatacija litija doživjela je ekspanziju usljed sve veće želje i potrebe zemalja da smanje emisiju štetnih gasova - naročito ugljen-dioksida (CO2), čiji je izvor u najvećoj mjeri saobraćaj.
I stav tradicionalne automobilske industrije se prije koju godinu okrenuo za 180 stepeni. Sistem klasičnog motora s unutrašnjim sagorijevanjem počeli su preuzimati e-automobili, a litij je imao ključnu ulogu u prelasku na čistu energiju, kao jeftinija i ekološki prihvatljivija alternativa fosilnim gorivima.
Godišnja potražnja za proizvodnjom ovog metala u svijetu trenutno je 130.000 tona, dok bi se, prema predviđanjima istraživača tržišta kompanije Benchmark Minerals, potražnja do 2028. godine mogla povećati za čak deset puta. U prilog tome ide i zakon kojim se u EU od 2035. godine zabranjuje prodaja novih automobila na benzinski i dizelski pogon.
Iako je prema posljednjim informacijama glasanje o ovom zakonu odgođeno, riječ je o nečemu oko čega su se, nakon višemjesečnih pregovora, konačno usaglasili Evropski parlament i Evropska komisija. Međutim, Njemačka i Italija, zemlje s jakim automobilskim industrijama, usprotivile su se istaknuvši kako je ovakva odluka preuranjena.
Šta je tu sa Bosnom i Hercegovinom?
Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, koja nije dio EU, predviđa se da bi, po nastupanju ovog zakona, u našu zemlju, kao i u druge balkanske države van EU, do 2035. godine dolazilo sve više rabljenih dizelaša i benzinaca iz Evrope. Tako bi ova regija, pa i naša zemlja, mogle postati neka vrsta odlagališta starijih vozila.
Ipak, izvjesno je da će se norma, kada je i ako EU uvede, vremenom odraziti i na BiH. Trenutno, prema riječima portparola vlade Švedske koja predsjedava EU, ova tema će se ponovo otvoriti u "dogledno vrijeme".
Iako početni troškovi jesu veći, u većini zemalja isplativije je voziti električno vozilo nego automobil na fosilno gorivo, što dodatno potiče potrošače da se prebace i pomognu u dekarbonizaciji cestovnog prometa.
Napredak u tehnologiji baterija postao je ključna komponenta za održivu budućnost koja može doprinijeti poboljšanju stanja u svijetu i borbi protiv klimatskih promjena. Istovremeno, prelazak na obnovljivu energiju, može biti uspješan samo uz pomoć litija, koji uporedo određuje i koliko se brzo može dogoditi globalna tranzicija.
Dostupnost litija za baterije je, dakle, prioritetno pitanje za svaku zemlju koja ozbiljno razmišlja o svojoj energetskoj neovisnosti i politici dekarbonizacije. No, to otvara i pitanje hoće li ove sirovine kroz nekoliko godina biti dovoljno, što kod mnogih budi zabrinutost.
Nestašica litija mogla bi spriječiti proizvodnju električnih vozila, a mnogi proizvođači automobila odlučuju se na korak ulaganja novca u rudarske kompanije kako bi osigurali njegove zalihe.
Prošle godine, kompanije počev od Stellantisa, Volkswagena do BMW-a, uložile su u novoosnovana poduzeća za proizvodnju litija, dok je General Motors krajem januara ove godine otkrio da planira uložiti 650 miliona dolara u rudarsku kompaniju Lithium Americas, što je najveće ulaganje koje je jedan proizvođač automobila ikada napravio kada je u pitanju osiguravanje izvora litija, izvjestio je CNBC.
“The beginning of construction at Thacker Pass is imminent following last week’s favorable ruling on the Record of Decision and the closing of @GM's initial investment,” @jdevans4005 $LAC President & CEOhttps://t.co/76Ukmaj9Ra#Nevada #lithium #GM pic.twitter.com/KfPGuAOe4p
— Lithium Americas (@LithiumAmericas) February 16, 2023
Osim što će svoj opskrbni lanac učiniti sigurnijim, mnogi su istakli da na ovaj način rješavaju i problem upravljanja troškovima, te istovremeno otvaraju veliki broj radnih mjesta, što je izuzetno poželjno.
Usljed sve veće pomame za litijem, osjetan je i skok cijena ove sirovine. Kakva je razlika u odnosu na 2021. godinu govore podaci koji se mogu pronaći i na internetu. Naime, sa 17.000 dolara koliko je bila u spomenutom periodu, cijena litija je u 2022. godini došla na 78.000 dolara po toni. Danas je, naravno, još i viša.
🔋 Lithium price ($/tonne):
— World of Statistics (@stats_feed) April 8, 2022
2022: $78,032
2021: $17,000
2020: $6,800
2019: $11,310
2018: $14,660
2017: $12,070
2016: $8,840
2015: $5,110
2014: $4,680
2013: $4,750
2012: $4,450
Na tlu Evrope, još uvijek se ne nalazi nijedna rafinerija litija te je jedino što je i dalje moguće traženje oslonca na drugim područjima. Ipak, do izražaja sve više dolaze napori ovog kontinenta da se osamostali i smanji svoju ovisnost o spomenutim zemljama (naročito Kini), u čemu je jedina opcija okretanje ka lokalnoj proizvodnji ove sirovine.
