Loš urod kukuruza u najvećoj žitnici u BiH utjecat će na kvalitet junećeg i svinjskog mesa
Okvirno 20 hiljada hektara obradivog zemljišta ove godine ratari u semberskom i majevičkom kraju zasijali su kukuruzom, što predstavlja istu površinu kao i prošle godine. Međutim, u odnosu na lanjske, prinosi su zbog velikih suša manji za čak 70 posto te poljoprivrednici stanje ocjenjuju katastrofalnim.
"Berba kukuruza je trenutno pri samom kraju, a on nam je sada najaktuelnija tema, zbog činjenice da je urod znatno podbacio. Na određenim parcelama je u potpunosti uništen, tako da ljudi nemaju računa aktivirati kombajne. Sada su u velikim problemima, a kada je riječ o kvalitetu, na onim parcelama na kojima je uspio opstati, možemo istaknuti da je prosječan", kazao je za Klix.ba Savo Bajakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivednika Semberije.
U aktuelnoj situaciji od velikog značaja bi bilo aktiviranje robnih rezervi kukuruza na državnom nivou, koje, kako Bakajlić tvrdi, nažalost ne postoje. Inače, on se u najvećoj mjeri koristi za tovljenje svinja i junadi, za koje je izvjesno da tokom predstojeće zime neće imati adekvatnu prehranu.
"Cijela situacija će se odraziti na kvalitet junećeg i svinjskog mesa. Uz to bismo se mogli susresti i s manjkom novih količina mesa, jer uzgajivači trenutno ne planiraju nabavljati novu stoku za tov. Loše stanje se potkrepljuje i činjenciom da je danas otkupna cijena prasića 2,80 KM po kilogramu, bikovi koštaju 4,40 KM, a kukuruz je izašao na 0,55 KM po kilogramu", dodaje Bakajlić.
Površina na kojoj se nalazio kukuruz trebala bi biti zasijana pšenicom i ozimnim usjevima, međutim, zbog nedostatka kišnih padavina, upitna je jesenja sjetva, koju dodatno remete i cijene repromaterijala. One su ove godine znatno više u odnosu na 2020. godinu, a poljoprivrednici poručuju da pomoć od vlasti dosad nisu dobili.
"Sada bi svi trebali reagovati, ali po tom pitanju se ništa ne dešava. Svaki poljoprivrednik u semberskim i majevičkim krajevima će svoju sjetvu upoloviti, jer na drugačiji način ne može djelovati. Raniji okvirni plan je bio takav da se obradi između 15 i 17 hiljada hektara zemlje, ali u razgovoru s poljoprivrednicima to bi moglo biti umanjeno za okvirno 20 posto", zaključio je Bakajlić.
Poljoprivrednici s područja Semberije i Majevice sada očekuju aktiviranje mehanizama Vijeća ministara BiH kako bi se izašlo iz aktuelne situacije. O svemu ovome poljoprivrednici iz cijele BiH će razgovarati na zajedničkom skupu u Republici Srpskoj, koji je planiran za petak.
