Muk bh. političara: Počinje izgradnja Pelješkog mosta za kojeg su tvrdili da se ne smije graditi

O tome koliko su ozbiljno vlasti iz Hrvatske shvatile deklaraciju Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH dovoljno govori činjenica da radovi na izgradnji Pelješkog mosta počinju 30. jula, odnosno u ponedjeljak.

Pristup Hrvatske stavovima iz BiH, a koje je generalno tretirala kao neozbiljne, nije iznenadio nikoga jer se realno i BiH prema izgradnji Pelješkog mosta odnosila na krajnje neozbiljan način. Tako se Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH na sjednici održanoj 28. septembra 2017. godine usprotivio deklaraciji koju je usvojio Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

"Dom naroda ističe da Deklaracija koju je usvojio Zastupnički dom bez stava Doma naroda ima značaj samo Deklaracije Zastupničkog doma, a ne Parlamentarne skupštine. Dom naroda ovu Deklaraciju dostavlja Predsjedništvu BiH, Vijeću ministara BiH i nadležnim tijelima Hrvatske i EU. Deklaracija stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u Službenom glasniku", stoji u deklaraciji koju je usvojio Dom naroda.

Ovo nije prvi put da su iz BiH zvaničnicima Hrvatske i Evropske unije stizali dijametralno suprotni stavovi u vezi s izgradnjom Pelješkog mosta. Naime, u samo nekoliko dana Bosna i Hercegovina je u septembru 2017. godine uputila Evropskoj uniji šest različitih pisama u vezi s izgradnjom Pelješkog mosta. Tako su žrtve političke neozbiljnosti aktuelnog saziva vlasti na državnom nivou postale i institucije EU.

Podsjećanja radi, u institucije EU sa pečatom zvaničnih organa države BiH otišle su poruke da se BiH protivi, a i ne protivi izgradnji Pelješkog mosta. Do takvog apsurda došlo je zbog različitih pisama koje su uputili ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović (SDA) i ministar pravde BiH Josip Grubeša (HDZ BiH).

Osmanović je uputio pismo ministru mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske Olegu Butkoviću u kojem ga obavještava o postojanju pravnih smetnji za izgradnju mosta.

Pismo je upućeno i na adrese predsjednika Evropske komisije Jean-Claudea Junckera, visoke predstavnice EU za vanjsku politiku i sigurnost Federice Mogherini, evropskog komesara za proširenje Johannesa Hahna, kao i visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka te šefa Delegacije Evropske unije u BiH Lars-Gunnara Wigemarka.

Nakon nekoliko dana Osmanovića je demantovao Grubeša koji je u pismu koje je poslao istim subjektima naveo da ne postoje nikakve pravne prepreke za izgradnju Pelješkog mosta i da u Osmanovićevom pismu postoji niz pravno neutemeljenih tvrdnji, neistina i nedopustivo štetnih posljedica koje mogu nastupiti između dviju susjednih i prijateljskih zemalja.

Javnost ne zna koje "druge korake" je BiH poduzela

Zamjenici predsjedavajućeg Zastupničkog doma i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Šefik Džaferović (SDA) i Safet Softić (SDA) uputili su pismo predsjedniku Evropskog parlamenta Antoniju Tajaniju zatraživši stopiranje gradnje Pelješkog mosta, dok se ne riješi spor između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Samo par dana poslije demantovali su ih predsjedavajuća Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto (HDZ) i predsjedavajući Doma naroda PSBiH Bariša Čolak (HDZ) u pismu upućenom Evropskom parlamentu. Krišto i Čolak naveli su da Džaferovićevo i Softićevo pismo nije zvanični stav Parlamentarne skupštine BiH već njihov lični i da je pismo upućeno jednostrano.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić (SDA) uputio je pismo Evropskoj komsiji i hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću u kojem je naveo da je Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, na 49. sjednici održanoj 5. jula 2017. godine zatražio od Vijeća ministara BiH da uputi notu Republici Hrvatskoj o obustavi svih aktivnosti u vezi s izgradnjom Pelješkog mosta dok se ne postigne potpuna obostrana suglasnost.

Demantovao ga je njegov zamjenik i ministar finansija BiH Vjekoslav Bevanda (HDZ) koji je naveo da Vijeće ministara BiH nikada nije usvojilo zaključak i da Zvizdić u pismu iznosi isključivo lične stavove i stavove SDA. Bevanda je osim hrvatskom premijeru Plenkoviću, pismo uputio i na adrese Jean-Claude Junkera, predsjednik Evropske komisije, Corine Cretu, povjerenika Evropske komisije za regionalnu politiku i Lars-Gunnar Wigemarka, šefa Delegacije Evropske unije u BiH i specijalnog predstavnika EU u BiH.

Nakon ovakvog postupanja državnih funkcionera s pravom se postavlja pitanje kako je uopće moguće da bilo koji subjekt međunarodnih odnosa doživi BiH ozbiljnom državom.

Iako je u nekoliko navrata član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović govorio da će BiH "poduzeti druge korake kako bi zaštitila svoje pravo koje joj pripada po Konvenciji UN-a o pravu mora" do danas javnosti nije saopćeno na šta je konkretno mislio i šta je naša zemlja poduzela da bi zaštitila svoja prava.