Povod za intervju bio je prvi laboratorij za peludnu analizu meda u BiH nedavno otvoren u Mostaru, koji je rezultat zajedničkog projekta hercegovačkog Saveza pčelara Kadulja i mostarskog Agronomskog i prehrambeno-tehnološkog fakulteta.
Kako navodi ranije su naši pčelari ovu analizu morali obavljati u Hrvatskoj ili Sloveniji, što je za njih bilo značajno finansijsko opterećenje. Dalje, rezultati ove analize omogućavaju da se naprimjer hercegovački med svrsta u jednu od sedam zaštićenih vrsta od kojih su za Hercegovinu najznačajniji med od kadulje, tilovine, vrijeska i drača. Iako se med, uz ribu, nalazi na listi proizvoda animalnog porijella kojima je dozvoljen izvoz u EU i uprkos činjenici da domaćim pčelarima ovaj laboratorij omogućava determinaciju i kontrolu zemljopisnog i botaničkog porijekla, dekanica Petrović smatra da ćemo još sačekati bolje izvozne rezultate.
Jer kako navodi još uvijek je teško ispuniti načelo sljedivosti proizvoda. Razlog tome je nedorečeno zakonodavstvo u pčelarstvu.
"Porazno je da usprkos stoljetnoj tradiciji pčelarstva i iznimnoj kakvoći domaćeg meda, Federacija BiH nema zakon o pčelarstvu i pravilnike o pčelarenju. Ne postoji jedinstven registar broja košnica i pčelara. Evidencije vode udruženja pčelara u kojima su pčelari koji imaju tek nekoliko košnica, ali i oni sa 200, 300 pa čak i sa više od 500 košnica. K tome, bojim se da mi danas nemamo dovoljne količine meda za evropsko tržište. Naši pčelari će biti u nepovoljnom položaju u odnosu na one iz EU koji zbog određenih poticaja mogu davati med i po nižim cijenama", kaže Danijela Petrović u intervjuu za Poslovne novine.
