Kako nam su nam rekli iz VTKBiH, izvoz meda za 11 mjeseci 2017. godine povećan je za 100 posto u odnosu na prethodnu godinu i to u Ujedinjene Arapske Emirate, Kuvajt i Saudijsku Arabiju. Ističe da su to i dalje skromne vrijednosti izvoza, međutim, svako novo povećanje izvoza je značajno za domaće proizvođače.
"Podaci o izvozu pokazuju da je izvoz meda znatno povećan u odnosu na prošle godine. U 2013. godini izvezli smo meda u vrijednosti 22.869 KM, dok smo samo za 11 mjeseci 2017. izvezli 220.176 KM", kazala su.
Kada je riječ o uvozu, tu se bilježe varijacije, ali je on i dalje mnogo veći u odnosu na izvoz. Najveći uvoz meda zabilježen je 2014. godine u iznosu od 1.891.850 KM, dok je u 2016. godini zabilježen najmanji uvoz u iznosu od 1.249.288 KM.
"Za 11 mjeseci 2017. godine uvezeno je meda u vrijednosti od 1.792.244 KM, a 99 posto je uvezeno iz Srbije i Hrvatske", rečeno nam je u VTKBiH.
Da bismo robu izvezli iz BiH u druge zemlje ona mora proći niz kontrola i ispunjavati standarde, a povećanje izvoza znači da je med iz naše zemlje visokog kvaliteta. Ipak, na tržištu BiH više od polovine od 100 ispitanih uzoraka nije odgovarajućeg kvaliteta. Agencija za sigurnost hrane je na 100 analiziranih uzoraka, uzetih u posljednja tri mjeseca prošle godine (po 45 je sa području Federacije BiH i Republike Srpske, a 10 s područja Brčko distrikta) utvrdila da 53 uzorka meda nisu odgovarajućeg kvaliteta.
Bh. pčelari upozorili su ranije kako se u našu zemlju uvozi nekvalitetan med, među kojim je vještački i patvoreni med, odnosno med koji je miješan s određenim šećerima i sirupima. Upravo ove nepravilnosti je i utvrdila Agencija za sigurnost hrane BiH te sprovodi dodatne konsultacije s nadležnim organima i ekspertima iz ove oblasti kako bi se utvrdio uzrok i smanjile nepravilnosti.
Hrvati se dive "ljudima u crnom": Napravili su ludnicu, kao da se igralo u Sarajevu
