Crno tržište duhana ne jenjava: Potrebna je stalna edukacija nadzornih institucija
Među ključnim uzrocima su nedovoljna koordinacija između entiteta i nadležnih institucija, nedostatak preciznih propisa i regulativa koje bi se usmjerile na suzbijanje ilegalne trgovine, te prilagodba zakona novim oblicima trgovine, uključujući i online platforme.
Iz tog razloga, a u cilju unapređena znanja i uvida u nove kategorije duhanskih i nikotinskih proizvoda, krajem prošlog mjeseca na Jahorini je održana radionica za oko 60 predstavnika institucija za nadzor nad tržištem. Radionica je realizirana kako bi se prisutni što bolje upoznali sa različitim aspektima i izazovima tržišta duhana i duhanskih i nikotinskih proizvoda, te novim kategorijama proizvoda, jer pored državnih agencija za provedbu zakona, kao što su SIPA, UIO i Granična Policija BiH, i ovi organi svojim terenskim radom daju jaku podršku borbi protiv crnog tržišta.
Na šta ukazuje IPSOS istraživanje?
Na radionici su predstavljeni rezultati ispitivanja javnog mnijenja, koje je agencija za ispitivanje javnog mnijenja IPSOS provela prošle godine.
Tim ispitivanjem je utvrđeno da je potrošnja ilegalnih duhanskih proizvoda i dalje vrlo visoka - iznosi 35 posto. Da se posebno povećava potrošnja ilegalnih cigareta govori podatak da je broj ilegalnih cigareta u godinu dana povećan za više od četiri puta. Ilegalne cigarete su cigarete s poreznom markicom iz Kosova ili uopće nemaju markicu.
Posebno je interesantno da se cijena ilegalnih cigareta približava cijeni legalnih cigareta, tj. da iznosi 4,30 KM.
Na crnom tržištu nije mala količina ni rezanog duhana. Naime, ilegalni rezani duhan u ukupnoj potrošnji duhanskih proizvoda iznosi visokih 30,9%.
Podatak koji ukazuje na to da se potrebno još snažnije boriti protiv crnog tržišta jeste da je ukupna potrošnja ilegalnog rezanog duhana 2023. bila 2.019 tona, što je za 11% manje u odnosu na 2022., ali je to 13% više u odnosu na 2021. i 23% više u odnosu na 2020. Čak 97% potrošača rezanog duhana kupuje duhan na crnom tržištu.
Pijaca je ostala glavni kanal trgovine ilegalnim duhanom i duhanskim proizvodima, a trgovina ovim proizvodima buja i na internetu - društvenim mrežama i stranicama za trgovinu. Internet je tokom pandemije konronavirusa bio glavno sredstvo trgovine ilegalnim proizvodima. Nadalje, kanal trgovine su i ulični prodavači, prijatelji i poznanici.
Nove kategorije: Razumijevanje razlika i njihove namjene
Predstavnici institucija su na spomenutoj radionici dobili uvid u nove kategorije duhanskih i nikotinskih proizvoda, kao što su e-cigarete, grijani duhanski proizvodi i nikotinske vrećice. Riječ je o proizvodima koji su manje štetni od cigareta i koji mogu doprinijeti potpunom prestanku pušenja cigareta.
Objašnjena je razlika između snusa, koji je zabranjen širom Evropske unije, osim u Švedskoj, i nikotinskih vrećica, koje ne sadrže duhan, koje su potencijalno manje štetne i koje mogu imati važnu ulogu u borbi protiv pušenja.
Predstavljena je i strategija drugih država u borbi protiv pušenja, a u tom kontekstu je obrazložena važnost nove kategorije proizvoda. Između ostalih, istaknut je primjer Švedske kao najuspješnije države u borbi protiv pušenja. Naime, u ovoj zemlji samo pet posto stanovništva puši cigarete.
U konačnici, učesnici su potvrdili da su ovakvi edukativni programi od velike važnosti za poboljšanje koordinacije i efikasnosti u suzbijanju ilegalne trgovine duhanom. Istaknuli su potrebu za preciznijim zakonodavnim mjerama i regulativama usmjerenim na suzbijanje crnog tržišta duhana, te prilagodbu zakonodavstva i strategija novim kategorijama proizvoda, što bi doprinijelo oslobađanju zemlje od ovog problema.
Osim ekonomskih i zdravstvenih aspekata, ilegalna trgovina duhanskim proizvodima ima i značajan društveni utjecaj. Zbog toga, redovno pružanje edukacije i razmjena iskustava među nadležnim institucijama ključni su za uspješno suočavanje sa svim izazovima koje donosi.
