Kako je istaknuto na sastanku, do kraja godine bit će poznato koja će se trasa od pet ponuđenih izabrati za izgradnju buduće Jadransko-jonske magistrale, koja svojim dijelom prolazi i preko teritorije Grada Trebinja.
Ministar Mitrović je informirao prisutne o postignutom dogovoru da se do kraja 2020. godine usaglasi trasa te da je za to, osim Republike Srpske, neophodna i saglasnost Federacije BiH, Republike Hrvatske i Crne Gore.
"Vjerujem da možemo postići dogovor. Federacija BiH će finansirati svoj dio trase, a Republika Srpska svoj. Preduvjet za finansiranje je, prije svega, usaglašenje buduće trase", naveo je Mitrović.
Gradonačelnik Ćurić je rekao da će Grad Trebinje, ali i ostale lokalne zajednice iz Hercegovine, dati svoje mišljenje i prijedlog najbolje trase koja treba spojiti našu zemlju budućom autocestom sa Hrvatskom i Italijom, odnosno Crnom Gorom, Albanijom i Grčkom, dodajući da ponuđene dionice prolaze kroz Popovo polje, preko trebinjskih brda i Zubaca.
Jadransko-jonska autocesta kroz Bosnu i Hercegovinu počinje u Počitelju, a završava u Aranđelovu kod Trebinja na granici sa Crnom Gorom.
Plansko-projektnom dokumentacijom ove autoceste predviđeno je da njena dužina kroz Federaciju BiH i Republiku Srpsku bude oko 110 kilometara.
Jadransko-jonska autocesta je dio istoimenog koridora dužine oko 1.110 kilometara koji prolazi kroz sedam zemalja - Italiju, Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Albaniju i završava u luci Igumenica u Grčkoj.
Nikšić razgovarao s predstavnicom MMF-a: Federacija pravovremeno izvršava sve obaveze
