Jadransko-jonska autocesta kroz BiH: Između međunarodnih odnosa i lokalnih interesa
Ovaj dio ceste u suštini je trebao predstavljati samo dio velikog projekta čija je ukupna dužina oko 1.110 kilometara koji prolazi kroz sedam zemalja, uključujući Italiju, Sloveniju, Hrvatsku, BiH, Crnu Goru, Albaniju, a krajnja destinacija trebala bi biti grčka luka Igumenica.
Iako je u suštini utvrđen i početak ove autoceste kada je riječ o BiH te je usaglašeno da bi ona trebala početi u Počitelju, a završiti u Aranđelovu kod Trebinja na granici s Crnom Gorom, konačna trasa autoceste nikada nije ni utvrđena iako su postojale najave kako će se to okončati još krajem 2020. godine.
Zašto se čeka na odabir konačnog rješenja?
Prema posljednjim informacijama koje su saopćene za projekt Jadransko-jonske autoceste u BiH, za izgradnju ovog projekta predloženo je ukupno pet trasa koje prolaze kroz područje istoka Hercegovine.
Međutim, iako je do kraja 2020. godine trebalo ponuditi konačno rješenje trase, to do danas nije učinjeno, a kako saznajemo, problem i dalje predstavljaju lokalne vlasti u istočnom dijelu Hercegovine, koje trebaju dati konačnu dozvolu za izgradnju ove trase.
Osim dozvola lokalnih zajednica, za konačan projekt dozvolu će trebati dati i vlasti oba entiteta, kao i Hercegovačko-neretvanski kanton, kroz koji bi trebao prolaziti dio ove ceste.
Uprkos aktivnostima na ovom projektu, dozvola i konačan prijedlog trase još uvijek nije usaglašen s lokalnim vlastima u Trebinju i drugim mjestima pa je tako projekt Jadransko-jonske autoceste, bar kada je riječ o Bosni i Hercegovini, i dalje na čekanju.
Šta je s ostatkom regije?
S obzirom na to da se projekt Jadransko-jonske autoceste tiče i ostalih zemalja na Balkanu, fokus projekta svakako je i na Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji.
Hrvatska, kada je riječ o ovom projektu, još uvijek nije zauzela konačno stajalište, ali je Jadransko-jonska autocesta svakako ocijenjena kao jedan od najvećih infrastrukturnih projekata.
Ono što svakako mijenja kontekst cijele priče jeste i izgradnja Pelješkog mosta kojim je Hrvatska povezala sjeverni dio države s južnim dijelovima Dalmacije, čime je svakako završila veliki dio posla kada je riječ o saobraćajnoj infrastrukturi i uvezivanju teritorije.
Kada je riječ o izgradnji Jadransko-jonske autoceste, hrvatski zvaničnici su više puta ponovili kako je i pored Pelješkog mosta projekt Jadransko-jonske autoceste jednako bitan za promet i ekonomiju Republike Hrvatske.
"Naš je interes nastavak gradnje Jadransko-jonske autoceste i njenog spajanja s Crnom Gorom. Pelješkim mostom spajamo hrvatsku teritoriju, ali ostaje potreba i za gradnjom Jadransko-jonske autoceste. Međutim, treba uzeti u obzir činjenicu da je Hrvatska prezadužena, u ovom trenutku to iznosi oko 5,2 milijarde eura za autoceste", rekao je ministar Oleg Butković.
Ipak, odnosi Bosne i Hercegovine i Hrvatske na neki način mogu definirati i izgled konačne trase kada je riječ o ovom regionalnom projektu. Hrvatska u ovom trenutku ne mora pretjerano razmišljati o realizaciji Jadransko-jonske autoceste, naročito ne kao o nastavku autoceste "Dalmatina", iako su i hrvatski zvaničnici istakli kako bi trasa preko BiH bila ekonomski znatno isplativije rješenje.
Nekadašnji član Predsjedništva BiH Dragan Čović govorio je 2015. godine o izgradnji ovog projekta te je isticao kako je u "paketu" napravljena procjena da bi uz gradnju Pelješkog mosta, koji povezuje teritoriju Hrvatske, bilo logično da Jadransko-jonska autocesta prolazi značajnim dijelom i kroz BiH.
Ipak, s obzirom na probleme koje su dvije države imale zbog izgradnje Pelješkog mosta, pitanje je da li će tenzije zbog tog projekta predstavljati kamen spoticanja i za eventualni odabir konačne trase Jadransko-jonske autoceste.
Osim, Hrvatske, jednako, ako ne možda i više za ovaj projekt, značajne su Crna Gora i Albanija. Posljednje informacije iz Crne Gore vezane za izgradnju ove autoceste objavljene su početkom jula ove godine gdje se navodi kako su utvrđeni preliminarni rezultati Studije opravdanosti za jadransko-jonsku autocestu kroz ovu zemlju.
Prema posljednjim izvještajima, Crnu Goru bi ovaj projekt koštao 13,2 miliona eura po kilometru, a s obzirom na to da bi saobraćajnica trebala biti dugačka oko 110 kilometara, ona bi prema tim preliminarnim podacima mogla koštati oko 1,45 milijardi eura.
Vlada Crne Gore razmatrala je izgradnju ovog projekta samo na trasi prema BiH, dok je istovremeno planirana izgradnja brze ceste prema Hrvatskoj, ali koja, bar kada je riječ o planu, ne bi bila dio Jadransko-jonske autoceste.
Kada je riječ o Albaniji, ova zemlja je prije nekoliko dana raspisala tender za izgradnju novih dionica Jadransko-jonske autoceste. Još prošle godine, u ovoj zemlji je raspisan tender za izgradnju dodatnih 115 kilometara autoputa, međutim on je usljed nepredviđenih okolnosti poništen.
S obzirom na ekonomsku situaciju u državama regije, koja je znatno prouzrokovana i pandemijom koronavirusa, o projektu Jadransko-jonske autoceste i dalje se govori više na bazi teorije nego što je to vidljivo u praksi i na terenu.
Uprkos pompeznim najavama, izgradnja kapitalnog projekta kao što je Jadransko-jonska autocesta i dalje je daleko od realne, naročito u Bosni i Hercegovini, a konačna realizacija projekta uveliko će ovisiti i o međunarodnim odnosima, ali i interesima lokalnih i drugih zajednica.
