Javna preduzeća u BiH kao teg na povijenoj kičmi bh. ekonomije: Kako ih restartovati

U kontekstu javnih preduzeća najčešće se spominje pojam restrukturiranje, a izvjesno je jedino da su promjene neophodne.

Aziz Šunje, ugledni profesor s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, kaže kako Bosni i Hercegovini državna preduzeća trebaju jer privatna nedovoljno brinu o onome što je javno dobro, a da je najbitnije distancirati političke stranke od njih.

"Prije svega bi trebalo definirati šta je to javno dobro, odnosno gdje bi javna preduzeća trebala da budu. Onda kad se javnim preduzećima kojima se, uslovno rečeno, da mandat, ona bi se trebala korporatizirati, da funkcioniraju kao svaka druga korporacija", smatra Šunje.

Korporatiziranje u ovom slučajnu prvenstveno znači odvajanje vlasničke od menadžerske funkcije, odvajanje od utjecaja političkih stranaka na vlasti.

"Ovo je moguće ustrojem određenog vladajućeg tijela koje bi polagalo račune parlamentu, a ne vladi. Treba uvesti i logiku OECD principa upravljanja državnim preduzećima", kazao je on.

OECD (Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj) principi korporativnog upravljanja objavljeni su 2004. godine, a u njima se, kroz šest različitih poglavlja, pokušava formalno uobličavanje odnosa između najvažnijih konstituenata korporativnog privrednog društva i približavanje njihovih interesa.