Loša godina za bh. pčelare: Niske temperature, pesticidi i loša politika podsticaja
Kod većine pčelara zastupljene su određene zalihe meda od prošle godine kada je zabilježen dobar prinos pčela, što je dovoljno za njihov opstanak u košnicama tokom zimskog perioda.
Na posebnu zaradu bh. pčelari ove godine ne mogu računati, ali ni na značajniju podršku države koja još uvijek nema funkcionalan sistem kada je u pitanju ova proizvodna grana.
Vremenski uslovi nisu išli na ruku ni pčelarima sa područja Kantona Sarajevo (KS) gdje je ove godine prinos pčela podbacio.
"Ova godina je jedna od najtežih jer je od očekivanog normalnog prinosa na svakoj pčelinjoj paši bilo uroda do 20 posto. Veoma česte padavine te sunčani dani koji su praćeni uglavnom tropskim temperaturama zraka, gdje biljke nisu mogle lučiti nektar, dovele su do ovakvog stanja. Od samog početka, odnosno bagremove paše krenulo je loše, izdašnost bagrema u odnosu na očekivanja je bila blizu 20 posto. Livadsko-šumska paša je također podbacila, a čak i kasna paša u augustu i spetembru je također bila loša", rekao je za Klix.ba predsjednik Udruženja pčelara KS Admir Halilović.
Godina bez posebne zarade
Određenu količinu meda uspjeli su izvrcati pčelari koji su selili pčelinja društva sa paše na pašu, međutim, na posebnu zaradu ni oni ne mogu računati.
"Kad sve stavimo na papir ove godine nemamo neke posebne računice, ali moramo se boriti. Imamo slučajeva i da stacionarni pčelari nemaju ni količine meda koje su dovoljne da pčele zazime", kaže Halilović.
S obzirom da je na području ovog kantona 2015. zabilježena kao jedna od boljih godina kada je riječ o prinosu pčela, Halilović ističe da je većina pčelara uspjela osigurati zalihe meda, međutim, to nije u dovoljnim količinama.
Ništa bolje stanje nije ni na području Tuzlanskog kantona (TK). Predsjednik Udruženja pčelara "Vrijesak" Hamdo Mulavdić za Klix.ba je kazao da je na području tuzlanske regije evidentan pad u proizvodnji svih vrsta meda.
"Ova godina je jedna od najgorih. Pčele skoro pa da nisu ni imale uslove. Prošle godine bagrem je dobro medio, tako da su ostale određene zalihe meda koje će biti iskorištene sigurno do janura, eventualno februara naredne godine. Kada je riječ o prezimljavanju pčela mislim da tu problema ne bi trebalo biti, ali pad u proizvodnji zasigurno pravi problem u egzistenciji pčelara", ističe Mulavdić koji je morao seliti svoje košnice.
Evidentno i trovanje pčela
Pored prilično niskih temperatura zraka i velikog broja kišnih dana u pčelarskoj sezoni, predsjednica Udruženja pčelara "Tuzla" Mubera Isajbegović za Klix.ba je kazala da je do pada proizvodnje meda došlo i zbog nestanka, odnosno uginuća pčela.
Naime, bh. pčelari se već nekoliko godina suočavaju sa velikim problemom koji je uzrokovan korištenjem fungicida, herbicida i insekticida kojima se zaprašuju jagodičasto bobičasto voće i kornišoni.
Posljedično tome dolazi do trovanja pčela i pčelinjih zajednica, a zabilježeno je i da se na nekim košnicama prepolovi broj pčela iz već spomenutog razloga.
"Posebna pažnja treba biti posvećena rješavanju ovog problema koji je uzrokovan nepostojanjem saradnje između pčelara i voćara, odnosno nepostojanjem zakonske regulative u segmentu kada i sa čime treba obavljati prskanje voća i povrća što direktno utječe na pčele", kazala je Isajbegović te upozorila da bi potpunim nestankom pčela, čiji je značaj nesaglediv, uslijedile velike posljedice po planetu Zemlju.
Priroda nije naklonjena ni RS-u
Na mukama su i pčelari sa područja Republike Srpske (RS), gdje je također zabilježen pad u prinosima pčela.
Meda je ove godine mnogo manje, a kako je za naš portal rekao sekretar Saveza udruženja pčelara RS-a Damir Barašin, pad u proizvodnji meda prisutan je od samog početka pčelarske sezone.
"U samim počecima imali smo mrazeve i kiše te biljke nisu medile. Sve smo radili kako treba, ali nam priroda ove godine jednostavno nije bila naklonjena", kazao je Barašin koji je svoje košnice ove godine selio šest puta.
Prema informacijama Saveza udruženja pčelara RS-a, u manjem bh. entitetu ovogodišnji prosjek iznosi između pet i šest kilograma meda po košnici.
"Za razliku od prethodnih godina dio uz rijeku Savu imao je određene količine meda, ali s druge strane imamo i regije u kojima ove godine nije bilo uopšte vrcanja. Kada je riječ o zalihama meda od prošle godine koja je bila zaista solidna, njih u određenoj mjeri ima, tako da onaj ko sve količine meda nije prodao sada mu je to dobro došlo", dodao je Barašin.
Savez pčelara FBiH postoji samo na papiru
Pčelari sa područja Federacije BiH pored već navedenih, susreću se i sa problemom nefunkcionisanja Federalnog saveza pčelara koji već nekoliko godina postoji samo na papiru.
"Skupština Saveza pčelara FBiH nije održana sigurno već pet godina. Njegovo nefunkcionisanje predstavlja jedan od problema sa kojima se susreće grupa pčelara, jer da ono funkcioniše mi bi imali instituciju koja bi se obraćala federalnom nivou čime bi se stvorila mogućnost za rješavanje nekih od problema", naglašava Halilović i dodaje da trenutno postoji inicijativa za pokretanje novog saveza, a u njenu realizaciji trebalo bi se krenuti iduće godine.
Pčelari također ukazuju i na lošu podsticajnu politiku sa federalnog nivoa, kao i na potrebu uređenja trenutne zakonske regulative koja proizvođačima nikako ne ide na ruku.
"Mi već šest do sedam godina nemamo podsticaja na federalnom nivou jer je uvedeno besmisleno pravilo prema kojem morate prodati 12 kilograma meda po košnici nekome ko prerađuje i prepakuje med i to po nekim mizernim cijenama, da bi vama priznali deset KM po košnici. To se nikome ne isplati i uvedeno je na štetu pčelara", pojašnjava Halilović.
On napominje da sarajevski pčelari trenutno imaju jedino podsticaje od KS, a koji se kreću od 14 do 18 KM po košnici, u zavisnosti od toga da li je u pitanju fizičko ili pravno lice, ili je riječ o dopunskoj djelatnosti te dodaje da trenutno najveću podršku pruža Općina Novi grad.
Podsticaji problem i u RS-u
Podsticaji glavobolje zadaju i pripadnicima ove proizvodne grane u RS-u.
"Ako gledamo na republičkom nivou, sredstva su dosta skromna, a još veći problem je neredovna isplata. Mi smo podsticaje za prošlu godinu dobili prije nekoliko dana, a sada je već kasno za bilo kakvu intervenciju oko pčela. Dosta smo prigovora imali od pčelara sa terena koji su od resornog ministarstva tražili hitnu isplatu, a kako bi pčele mogle biti prehranjene. Nije više stvar da li će biti meda za vrcanje, nego je bitno da li će one preživjeti", istakao je Barašin i naglasio da pčelari u ovom bh. entitetu imaju mnogo veće razumijevanje od lokalne zajednice.
On potcrtava i da je isti problem na polju saradnje između pčelara i voćara u RS-u.
"Tu se ne možemo pohvaliti velikom saradnjom. Voćari imaju i zakonsku obavezu da obavijeste pčelare u tom kraju gdje se vrši prskanje, međutim to se ne dešava", zaključuje Barašin.
