Otkupljivači: Cijena malina na EU tržištu je 1,60 eura, a maksimalna otkupna u BiH može biti 1,50 KM

Nermin Bašić iz preduzeća Bašo d.o.o. Velika Kladuša, koje se bavi proizvodnjom i otkupom poljoprivrednih proizvoda, ističe da na osnovu cijena koje trenutno vladaju na tržištu Evropske unije otkupljivači neće moći platiti više od 1,5 KM proizvođačima za kilogram malina.

"S troškovima hladnjače koje imam, ja ću se s cijenom otkupa od maksimalno 1,50 KM uklopiti u prodaju na 1,60 eura, koliko mi se trenutno nudi i koliko dobijam za maline Roland 95 na evropskom tržištu. Dakle, u Njemačkoj, Austriji, Holandiji i drugim zemljama EU cijene su od 1,50 do 1,70 eura. Moguće je da neki od otkupljivača iz BiH, na osnovu dugogodišnje saradnje s nekim firmama dobija i koji cent više, ali ja govorim u svoje ime. Tržište je totalno nejasno i vidjet ćemo kako će se u narednom periodu stvari razvijati", ističe Bašić.

On kaže da u Unsko-sanskom kantonu i dalje nije precizirana tačna cijena otkupa malina, iako su Vlada i premijer USK, na sastanku s proizvođačima prije nekoliko dana, obećali da će osigurati garantovanu otkupnu cijenu od 2,5 KM.

"Premijer je iznio gotov prijedlog da minimalna otkupna cijena mora biti 2,5 KM. Ostaje nejasno ko će isplatiti tu cijenu. Hladnjačari će od tog iznosa isplatiti 1,5 KM, no ko će isplatiti ostatak od 1KM. Vlada je rekla da će platiti samo 0,30 KM otkupljivačima iz poticaja kojih će se oni odreći, iako se i 0,10 KM negdje gubi. Dakle, otkupljivač bi od kantona trebao dobiti 0,30 feninga. To je otkupna cijena od 1,80 KM. Gdje je ostalih 0,70 feninga? Potpuno su nejasne matematičke formule kako se došlo do otkupne cijene od 2,5 KM", kaže Bašić.

Poljoprivrednici i otkupljivači tvrde da ne znaju kako se došlo do garantovane cijene od 2,5 KM, s obzirom na to da se, prema njihovim riječima, ni s proizvođačima ni s hladnjačarima nije vodio nikakav razgovor.

"Žalosno je da je cijena malina 1,5 KM i da navodno ne može biti viša. Svakog proizvođača oko 2 KM košta da proizvede malinu, tako da nas u tim relacijama nema nigdje. Čak i ispod 3 KM, mi smo i dalje u gubitku. Federalno ministarstvo i ministar Dedić su već uspjeli ugasiti proizvodnju kornišona, jagoda, a čini se da će ugasiti i malinarstvo. S druge strane, potiče se razvoj svinjogojstva. Malinarstvo će, prema mojoj procjeni, nestati i uskoro se u potpunosti ugasiti. Naše vlasti nemaju nikakve strategije, jer se o ovim problemima davno trebalo voditi računa", ističe Hakija Dervišević iz Udruženja jagodičastog i bobičastog voća "Cazinska malina".