Semberski ratari: Zbog otkupnih cijena pšenice smo bačeni na koljena
S mjesecom septembrom došlo je i do povećanja cijene hljeba za 20 posto u manjem bh. entitetu, a još uvijek nije poznato da li će se isto preliti i na Federaciju Bosne i Hercegovine.
Poskupljenje pšenice u regiji, koja je uglavnom završila na našem tržištu dovelo je do povećanja cijene brašna, a zatim i pekarskih proizvoda u Republici Srpskoj.
Cijena kilograma brašna sada je skuplja za šest feninga, a do kraja ovog mjeseca očekuje se da bude veća za još četiri.
Iz Udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice ističu da je do ovakvog stanja dovela izuzetno loša bosanskohercegovačka politika koja domaću pšenicu nije zaštitila na pravi način.
Sramotno niska cijena
Ratari tvrde da je svega pet posto semberske pšenice završilo u ambarima mlinara po sramotno niskoj otkupnoj cijeni, dok je primat pripao uvezenoj robi.
"Nije realno poskupljenje brašna i pekarskih proizvoda do kraja ove godine. Svi mlinari i pekari pšenicu su otkupljivali onako kako su htjeli. Otkupna cijena po kilogramu za domaće proizvođače iznosila je od 0,22 do 0,25 feninga u zavisnosti od kvaliteta pšenice. Voda i svi ostali aditivi nisu poskupjeli, tako da bi cijena hljeba trebala iznositi najviše jednu konvertibilnu marku", rekao je za Klix.ba predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice Savo Bakajlić.
On je naveo i da kvalitet domaće pšenice ove godine nije bio dobar te je pšenica nakon prerade odvajana na dva dijela - za ljudsku upotrebu i stočnu hranu.
Kako je istakao, trenutnoj situaciji na ruku su išle prošlogodišnje zalihe koje mogu namiriti potrebe do kraja 2018., što je opet jedan od razloga zbog čega ne bi trebalo doći do povećanja cijena brašna, hljeba i ostalih pekarskih proizvoda.
"Trenutno u regionu najniža cijena pšenice je u Bosni i Hercegovini. Inače, u našu zemlju najviše je uvezeno pšenice iz Mađarske, a potom Srbije koja je po kvalitetu slična našoj, ali je otkupna cijena iznosila 0,40 feninga po kilogramu. Spregom politika na entitetskim nivoima došli smo do ovakvog stanja, jer je u našu zemlju trebalo zabraniti uvoz pšenice, dok ne budu iskorištene sve naše zalihe koje imamo", navodi Bakajlić te naglašava da su se proizvođači pšenice susreli i s problemom kašnjenja isplate novca od mlinara za prodatu pšenicu.
Iduće godine manja proizvodnja
Zbog cjelokupnog stanja u ovoj oblasti, naš sagovornik ističe da će ratari svoje zasade pšenice iduće godine upoloviti.
"Sijao sam od 20 do 25 hektara pšenice, a iduće sezone ću to prepoloviti. Na ovaj korak sam prinuđen, jer skupa s ostalim poljoprivrednicima idem u gubitke. Nekolicini mlinova i pekara nećemo biti jeftina radna snaga", naglasio je Bakajlić.
Radiša Rikanović iz mjesta Brodac kod Bijeljine kaže da će uzgajivači pšenice ovu godinu itekako pamtiti, potcrtavši da su zbog otkupne cijene pšenice poljoprivrednici bačeni na koljena.
"Naša pšenica je ranije prodavana od 0,48 do 0,52 feninga po kilogramu, a sada je katastrofalno stanje. Ove godine sam imao 420 duluma pšenice, a iduće godine stanje će biti znatno drugačije. Planiram zasijati svega 40 posto površine. Svi smo u strahu od onoga što nas čeka u budućnosti", rekao nam je Rikanović, koji također ne opravdava povećanje cijena brašna i pekarskih proizvoda.
Kako smo ranije pisali, na području Federacije Bosne i Hercegovine još nije došlo do promjena u cijeni brašna. Do kada će tako biti, ne zna se, s obzirom na to da većina pekara nabavlja brašno upravo iz Republike Srpske ili izvan BiH, gdje su cijene već promijenjene.
Hrvati se dive "ljudima u crnom": Napravili su ludnicu, kao da se igralo u Sarajevu
Selektor Hrvatske o navijačima bh. reprezentacije: Oni su ono što im sam naziv kaže
