Šverc duhanskih proizvoda u BiH ne poznaje granice: U borbi pomažu i građani, a evo i šta mogu uraditi
Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) već treću godinu zaredom organizuje kampanju "Stop švercu". Riječ je o javnoj akciji gdje građani, putem anonimnog telefona i bez otkrivanja ikakvih ličnih podataka, mogu prijaviti nezakonitu trgovinu duhana i duhanskih proizvoda.
Koliko je značajna pomoć građana govori podatak da su, na samom početku akcije, u prvih 15 dana, prijavljena 72 slučaja nezakonite trgovine, a odlični rezultati nastavljali su se sve do danas i bili su od pomoći prilikom oduzimanja znatne količine proizvoda namijenjenih ilegalnoj trgovini.
Dok traje sumiranje ovogodišnjih rezultata, ono što je trenutno poznato je to kako je ove godine došlo do većeg izdavanja akciznih markica, čiji je broj do 2020. godine bio u padu.
"Godine 2009. imali smo oko 650 miliona izdanih akciznih markica kojima se obilježavaju paklice cigareta, a prije dvije godine smo došli na 185 miliona komada. To je enorman pad, koji ne znači da je došlo i do smanjenja pušenja u BiH, već da su građani našli alternativu na crnom tržištu. Ono što ohrabruje je to da je u 2022. godini broj izdanih akciznih markica za 33 posto veći u odnosu na prethodnu godinu. Znači, idemo u pravom smjeru", rekao je Ratko Kovačević, glasnogovornik UIO BiH.
Brojne aktivnosti koje je UIO sprovela do sada, rezultirale su značajnom količinom oduzete robe. Vrijednost oduzetog duhana i duhanskih prerađevina, odnosno cigareta koje su se trebale prodavati na crnom tržištu BiH, premašuje iznos od 10 miliona KM. Ipak, ovaj vid trgovine svejedno dominira.
Prema istraživanju globalne istraživačke kompanije IPSOS, sprovedenom krajem prošle godine, došlo je do rapidnog rasta upotrebe ilegalnog rezanog duhana. Procjenjuje se da je u 2022. godini ukupna potrošnja ilegalnog rezanog duhana bila 2.245 tona, što je 25 posto više u odnosu na 2021. godinu i skoro 40 posto više u odnosu na upotrebu u 2020. godini.
Većina pušača rezanog duhana, sugeriše istraživanje, koristi ilegalni rezani duhan nepoznatih proizvođača sumnjivog porijekla, koji najčešće kupuju od "provjerenih" dobavljača, na pijacama ili kupujući od uličnih prodavača.
I online švercere, kojih ima, moguće je uhvatiti
Do rasta je, dijelom, došlo i zato što se šverc, osim na spomenutim mjestima, vremenom preselio i na internet, što je trgovina koja se popularno naziva e-commerce.
Čak 56 posto lažnih proizvoda zaplijenjenih na evropskim granicama potiče od kupovine putem interneta. Ovakve narudžbe vrše se kroz razgovore u zatvorenim grupama na društvenim mrežama, preko ličnih profila ili portala za online trgovinu, a dostava se vrši kroz male pakete, koji ne privlače znatnu pažnju. No, to ne znači da ovaj oblik šverca ne može biti spriječen.
Kovačević je objasnio kako se u UIO bore s ovim vidom crne trgovine.
"U kontaktu smo s nadležnim institucijama, MUP-om Kantona Sarajevo kao i Republike Srpske. Kada dobijemo prijavu, zatražimo pomoć kako bi došli do IP adrese ljudi koji obavljaju šverc. Bilo je takvih slučajeva, pogotovo kada je riječ o oglašavanju na poznatim prodajnim i oglasnim portalima. Od vlasnika stranice smo tražili da dobijemo IP adresu osobe koja je postavila oglas, u čemu su nam pomagali. No, što se tiče konkretno UIO-a, mora se napraviti progres kada je riječ o obuci i opremi za sprečavanje e-commerca", zaključuje Ratko.
Kako god se ona odvijala, trgovina na crno, izgleda, nalazi načine. Nadležni organi svjesni su kako je nemoguće u potpunosti iskorijeniti, no čine sve da je svedu na minimum.
"Mirne" akcize, mirnije i crno tržište
Ekonomisti, naravno, ukazuju kako razloge za prisutnost ilegalnog tržišta duhana treba tražiti u akciznoj politici, koja se ranije povećavala naglim tempom. U posljednje tri godine, ona "miruje".
Ekonomista Saša Grabovac osvrnuo se na četverogodišnji moratorij na povećanje akciza, objasnivši smatra li da je ovakva odluka došla prekasno.
"U posljednje tri godine zabilježili smo rast, što znači da je ta odluka imala svoje efekte. Bilo je dosta zagovornika da se rast akciza nastavi, uglavnom od organizacija koje se bave sprečavanjem ili potpunom zabranom pušenja. No, ova odluka je bio kompromis koji je donio neke rezultate. Ne mogu reći da je zakasnila, ali moglo je biti više efekata da se ranije razmišljalo u tom pravcu", rekao je Grabovac.
Bosna i Hercegovina ima veće akcizno opterećenje od Srbije i Crne Gore, a prema Grabovcu, idealno bi bilo da su susjedne akcize u korelaciji.
Bitna i saradnja na međunarodnom nivou
Grabovac ističe i kako je za bilo koju od ovakvih aktivnosti ključna koordinisana akcija s drugim kontrolnim organima i institucijama, od inspekcije i poreskih uprava pa do Granične policije i SIPA-e. No, osim državnog nivoa, bitna je i međunarodna saradnja.
"Najviše ulazaka švercane robe zabilježeno je iz Crne Gore. Međutim, kada se jedan tok robe presječe, on se na određeni period zaustavi, a zatim se odmah traže alternativni pravci. Nakon što smo zaustavili tokove iz Crne Gore, imali smo značajne zapljene sa Kosova u 2022. godini. Tako da, kada jedan pravac nije moguć, obično se odmah traži zaobilazna linija", objašnjava Grabovac.
Roba namijenjena crnom tržištu nije dolazila samo direktno u BiH, već je preko BiH putovala i u druge zemlje, članice Evropske unije.
"Zato je, osim saradnje institucija u BiH, bitna i ona međunarodna, s institucijama susjednih zemalja koje se bave sprečavanjem kriminala i ilegalnih radnji. Kontakt i upućenost u njihove akcije, mogli bi dati veliki doprinos. Kriminalci ne poznaju granice i puno bolje sarađuju od zvaničnih institucija, a jedini način da se tome suprostavi je da svi zajedno radimo i koordinišemo aktivnosti", zaključuje Grabovac.
Anonimnim pozivom do uspješne akcije
Legalno tržište duhana nije jedino što je u gubicima. Ispašta privreda, društvo, cijela država. Zapravo, gube svi, osim švercera.
Poražavajući podatak je taj da Bosna i Hercegovina izgubi čitav jedan budžet zbog neplaćenih akciza na duhan i duhanske proizvode. Riječ je o novcu kojim se finansiraju zdravstvo i obrazovni sistem, izgradnja autoputeva, ali i odakle se povećavaju penzije, isplaćuju porodiljske naknade i slično.
Upravo zato, poziv UIO građanima da pomognu u suzbijanju ilegalnih radnji po pitanju crnog tržišta duhana, treba shvatiti ozbiljno.
"Kada neko pozove na našu liniju, pozivi je zaista anoniman. Naša centrala je podešena tako da ne vidimo s kojeg broja nas zovu. Osoba nije dužna da nam daje svoje lične podatke, bitno je samo da nam dostavi kvalitetne informacije jer je samo to način da poduzmemo aktivnosti na terenu. Dakle - ko su lica koja se bave nezakonitom prodajom, gdje se nalaze objekti u kojoj se ona vrši i gdje se, ukoliko se to zna, u objektu nalaze sakrivene cigarete", objašnjava Kovačević.
Spomenuta kampanja, osim što daje rezultate, utječe na svijest građana, ali i nadležnih da se poduzmu aktivnije mjere, a ovaj vid podrške, uz detaljne i konkretne informacije, može samo pomoći da se riješi problem koji je, u biti, i problem svih nas.
