Otkrivamo činjenice o komentarima čitatelja: Evo kako pobjeđujemo govor mržnje
O ovoj temi se jako malo zna, a mnogo toga spinuju razni dušebrižnici, pa je vrijeme da vam otkrijemo sve činjenice o komentarima naših čitatelja.
Ispunjavajući potrebe novinskih kuća i iskorištavajući prednosti tehnologije internet mediji su od nastanka dozvolili mogućnost čitateljima da njihova riječ bude saslušana na do tada nezamisliv i jednostavan način. Komentari čitatelja na web stranicama s vijestima utjelovljuju participativnu prirodu online novinarstva. Odašiljući glasove običnih građana nadaleko, komentari korisnika također nerijetko služe kao izvor informacija, predstavljaju puls građana i omogućavaju najveću i najbržu razmjenu mišljenja o određenoj aktuelnoj temi, odnosno vijesti.
Studije su otkrile da komentari korisnika mijenjaju percepciju čitatelja o medijskoj pristranosti, kao i njihove procjene utjecaja medija na sebe i druge, oblikuju njihovu ocjenu kvaliteta vijesti te aktiviraju stereotipe i predrasude prema subpopulaciji predstavljenoj u vijestima.
Sloboda izražavanja jedno je od ključnih načela naših ljudskih prava
Sloboda govora i izražavanja je jedno o osnovnih ljudskih prava i temelj brojnih konvencija pa i one evropske. U kakvom bismo to društvu živjeli i kakvom uređenju težili ukoliko bismo kršili pravo pojedinca da iskaže svoj stav. Mnoštvo teoretičara davalo je razne definicije o ovoj temi, a suština je da sloboda govora nije važna samo zato što svako ima pravo na slobodu izražavanja, nego i zato što društvo u kojem živimo ima pravo čuti razna mišljenja. A ta sloboda je prostrana sve do granice kada povređuje nečije drugo pravo.
Jasno je da ta sloboda nije neograničena i da ima određene dužnosti i odgovornosti te granice u okviru kojih treba biti u potpunosti implementirana. U tom kontekstu ulogu preuzima pravosuđe, koje je jedino meritorno da presudi kada sloboda govora i izražavanja pređe nedozvoljenu liniju.
Danas smo pak svjedoci toga da se mnogi plaše jasno govoriti ili pisati, ali ne zbog kazni, već zbog straha od pritiska članova zajednice. Tako su mnogi u BiH sebe predstavili velikim borcima protiv govora mržnje tako što su u potpunosti zabranili glas javnosti na svojim portalima/medijima. To su uradili jer se na taj način ne žele zamjeriti političkim subjektima koji ih kontrolišu ili nekim drugim interesnim djelovanjima.
I svima onima koji će reći ili kao argument iskoristiti rečenicu: A zašto su komentatori anonimni, odgovor je jednostavan. Klix.ba je dužan registrovati sve korisnike i to i radi, ali je isto tako dužan, kao i svi, štititi apsolutno pravo korisnika, komentatora na privatnost. Bespuća interneta jesu možda nepregledna, ali imaju granice i s jedne, ali i s druge strane.
Anonimni ste sve dok ne širite govor mržnje, onda postajete predmet istrage državnih ograna i možete biti krivično gonjeni.
Samo 1% ljudi piše komentare, a 5% ih čita
Iako naši podaci pokazuju da ljudi zaključuju javno mnijenje iz komentara korisnika, pisanje komentara nije najčešći oblik sudjelovanja publike. Od 800 hiljada jedinstvenih čitatelja mjesečno, 8 hiljada ili svega 1% čitatelja portala Klix.ba mjesečno ostavi najmanje jedan komentar.
S druge strane, oko 5% naših čitatelja čita komentare. Zašto se onda ljudi oslanjaju na komentare korisnika tako malog, nereprezentativnog i potencijalno pristranog uzorka da bi zaključili o klimi mišljenja? Posebno treba istaći da su komentari čitatelja odvojeni od teksta na drugu stranicu, pa onaj ko baš želi čitati komentare, to i traži i želi taj ugao javnog mnijenja.
Jedno od objašnjenja je nedostatak posredovanja i potencijalne promjene. Za razliku od izvještaja vijesti koja prolazi kroz više slojeva procesa kontrole, svako može ostaviti komentar, koji se zatim objavljuje bez ikakvog sustavnog filtriranja ili uređivanja. Čak i kada odjeljak s komentarima moderira vlasnik platforme, uklanjanje određenih komentara uglavnom se poduzima na post hoc način. Kao takve, ljudi bi komentare korisnika mogli shvatiti kao autentičan odraz javnog raspoloženja.
Kako se borimo protiv govora mržnje? Zajedno s vama, uz pomoć tehnologije i saradnjom s nadležnim institucijama
Klix.ba ima najinovativniji i najaktivniji sistem borbe protiv govora mržnje u BiH, a i cijeloj regiji. Od uvođenja mogućnosti pisanja komentara na portalu Klix.ba od 2004. godine do danas objavljeno je 15,5 miliona komentara naših čitatelja, a samo u prošloj godini uklonjene su 352 hiljade komentara koji su sadržavali govor mržnje. Većina od tog broja uopšte nije ni prikazana, jer je našim metodama borbe to spriječeno pa čitatelji nisu uopće ni mogli vidjeti većinu govora mržnje ili neprimjerenih komentara.
S obzirom na to da se svakodnevno na Klix.ba objavi u prosjeku 8 hiljada komentara, nemoguće je sve komentare pregledati u stvarnom vremenu. Stoga je moguće da na pojedinim vijestima još uvijek pronađete komentare koji krše pravila komentarisanja i sadrže govor mržnje. Od 8 hiljada objavljenih komentara, čak hiljadu njih sadrži govor mržnje i budu ili obrisani nakon objave ili ne prođu naše filtere pa ne budu ni objavljeni.
Osim ručnog uklanjanja komentara, na kojim radi čitav tim ljudi, Klix.ba je razvio i posebne algoritme za prepoznavanje govora mržnje, koji automatski detektuju takav sadržaj i banuju korisnike.
Također, veoma smo zahvalni vama, našim čitateljima, koji nam pomažete da se zajedno riješimo govora mržnje, tako što redovno prijavljujete takve komentare. Do danas ste prijavili više od pola miliona komentara koji sadrže govor mržnje.
Redovno, godinama sarađujemo sa svim pravosudnim ustanovama, a samo u toku posljednjeg mjeseca dobili smo desetine zahtjeva svih policijskih struktura iz BiH - MUP KS, OSA, FUP, MUP RS - za pomoć pri identifikaciji korisnika koji su u komentarima iznosili govor mržnje.
Zakon u BiH i kako se pravno borimo protiv govora mržnje
Dok ne bude usvojen naš zakon o elektronskim medijima, već godinama se držimo pravila, preporuka i zakona usvojenih u Evropskoj uniji, posebice zakona u Hrvatskoj.
Zakon o elektroničkim medijima, koji je Hrvatska izmijenila prije tri mjeseca, riješio je važno pitanje u procesu suzbijanja govora mržnje. Tako su u Hrvatskoj, kao članici EU, jasno definisani i postupak, odgovornost i sankcije za korisničke komentare ispod članaka na internet portalima.
Vlasnik medija, odnosno izdavač, ukoliko ne želi biti kažnjen, dužan je registrovati korisnika/komentatora i jasno naznačiti koje sankcije komentator može snositi za govor mržnje. Suština je da za govor mržnje u komentarima odgovaraju njihovi stvarni autori, a ne mediji. Medij je odgovoran za registraciju korisnika, dužan je upozoriti komentatora na vidljivom mjestu o sankcijama te jasno sarađivati s pravosuđem u procesu suzbijanja govora mržnje.
Šta su do sada uradili okrugli stolovi na temu govora mržnje? Ništa, samo napravili veću konfuziju
Proteklih godina veliki broj nevladinih organizacija, kao i arhaičnih novinarskih udruženja uvidio je priliku za privlačenje novih grantova i donacija organizirajući okrugle stolove ili kreirajući projekte pod krinkom sprečavanja govora mržnje na internetu. Većina projekata i rasprave je zasnovana na neznanju i neiskustvu učesnika, ali to nije bio problem za dobijanje grantova od donatora poput USAID-a, NED-a, EED-a, Evropske komisije, UNESCO-a, CPCD-a i mnogih drugih.
Posljednji takav primjer je projekt Vijeća za štampu BiH, koje je brzopleto i bez razmišljanja o posljedicama usvojilo novi iracionalan kodeks s površnim članom o komentarima čitatelja, bez ikakvog studioznog pristupa problemu ili ugledanja na usvojena zakonska rješenja iz Evropske unije ili barem Hrvatske.
Kao što je i do sada bio predvodnik, Klix.ba i dalje ostaje posvećen konstantnom unapređenju svih metoda za suzbijanje i onog preostalog dijela gdje se pojavljuje govor mržnje.
