Idealno, doručak bi trebao sadržavati uravnoteženu kombinaciju proteina, zdravih masti, vlakana i manju količinu složenih ugljikohidrata. Nažalost, brojne popularne opcije za doručak ne zadovoljavaju ove kriterije.
Voćni sokovi
Iako djeluju kao zdravija alternativa gaziranim pićima, voćni sokovi su često puni šećera, a sadrže vrlo malo vlakana. Konzumacija soka može brzo povisiti nivo šećera u krvi, a zatim ga naglo spustiti, što dovodi do osjećaja umora i gladi ubrzo nakon doručka.
Slatke i prerađene žitarice
Većina komercijalno dostupnih žitarica sadrži veliku količinu šećera i vrlo malo proteina ili vlakana. Takvi doručci mogu izazvati nagli porast šećera u krvi, što često dovodi do naglog pada energije, razdražljivosti i ponovne gladi. Čak i proizvodi koji se reklamiraju kao "zdrave" opcije, poput granole, često su prepuni dodatnih šećera.
Palačinke i vafli
Ove omiljene doručke mnogi vole zbog ukusa, ali nutricionistički gledano, nisu najbolji izbor. Obično se pripremaju od bijelog brašna i prelivaju maslacem i sirupom, što ih čini bogatima kalorijama i šećerom, a siromašnima vlaknima i proteinima. Zbog toga ne pružaju dugotrajan osjećaj sitosti.
Muffini
Iako neki muffini mogu sadržavati zdrave sastojke poput zobi ili voća, većina ih je napravljena od bijelog brašna, šećera i ulja. Često su veoma kalorični, siromašni hranjivim tvarima, a nerijetko sadrže i preko 400 kalorija po komadu, što ih čini lošim izborom za početak dana.
Zaslađeni i nemasni jogurti
Jogurt može biti odličan izvor proteina i probiotika, ali mnogi popularni brendovi dodaju velike količine šećera i uklanjaju prirodne masti, što rezultira proizvodom koji brzo izaziva osjećaj gladi. Jogurti s raznim okusima često više nalikuju desertu nego zdravom doručku.
Prerađeno meso i kobasice
Kobasice i slični proizvodi bogati su zasićenim mastima i natrijem, što može povećati rizik od srčanih bolesti i upalnih stanja. Iako ovakvi obroci mogu privremeno zasititi, njihova redovna konzumacija nije preporučljiva. Umjesto toga, bolje je birati nemasne izvore proteina, poput jaja ili purećih kobasica, uz dodatak svježeg povrća.
Birajte cjelovite namirnice koje obiluju vlaknima, proteinima i zdravim mastima. Umjesto industrijskih proizvoda i hrane bogate šećerom, odlučite se za obroke koji će vas duže držati sitima i doprinijeti vašem cjelokupnom zdravlju.
