Međutim, studija za studijom je otkrila da dijeta ne djeluje dugoročno – velika većina ljudi na kraju dobije težinu koju su izgubili, ako ne i više – i da niža tjelesna težina ionako nije pouzdan pokazatelj boljeg zdravlja.
Ako sene osjećate fizički dobro nije loša ideja da promijenite način na koji jedete, kaže Blair Burnette, postdoktorski istraživač psihologije na Univerzitetu Minnesota.
Moguće je poboljšati svoje fizičko i mentalno zdravlje tako što ćete više voditi računa o tome šta jedete. To čak može dovesti do promjena u sastavu vašeg tijela. Ključno je odbaciti zabludu da bi gubitak težine trebao biti vaš cilj jedni cilj.
Neovisno o tome osjećate li se loše ili bez energije, jedete li previše zato što ste tužni ili vam je dosadno, prehrana itekako doprinosi i fizičkoj spremnosti i mentalnom zdravlju. Međutim, stručnjaci tvrde da je ključno ne zavaravati se i da cilj ne bi trebao biti mršavljenje.
Savjetuju ovih šest promjena koje će svakako pridonijeti zdravijem odnosu s hranom.
Dodajte, ne oduzimajte
Ljudi će se lakše držati neke odluke ako ona ne znači oduzimanje neke navike, nego dodavanje prema istraživanju objavljenom u časopisu PLOS One. Umjesto da se koncentrirate na to da se suzdržite od raznih slastica, dodajte svakom obroku povrće i svaki dan pojedite barem jedan komad voća.
Ako usto još zapisujete svoje navike, činit će vam se da ćete lakše ispuniti cilj. Krenite polako, ništa ne treba biti odmah i svaki dan.
Ideja je da se svakom obroku ili u međuobrocima dodaju hranjive namirnice umjesto da se nešto izbacuje. Zato nemojte prestati jesti čips ili kekse koje volite, već ih kombinirajte s hranom koja će vas lako zasititi poput guacamolea ili putra od kikirikija. Omiljeni komad mesa pojedite sa zelenim lisnatim povrćem, a u jaja za doručak dodajte malo špinata.
Pijte vode
Voda je jednostavan dodatak koji uvelike može utjecati na vaše zdravlje. Blaga dehidracija je povezana s umorom, slabijom motivacijom i gastrointestinalnim problemima poput zatvora. Također, može pridonijeti većem riziku od urinarnih infekcija, visokog krvnog tlaka, srčanih bolesti i moždanih udara.
Stručnjaci savjetuju piti između dvije i tri i pol litre vode dnevno, a i više ako vježbate. Ako niste jedna od onih osoba koja je toga u svakom trenutku svjesna, stručnjaci savjetuju da kraj kreveta držite bocu vode pa nekoliko gutljaja popijete odmah nakon buđenja, nakon ili umjesto kave popijte šalicu čaja, popijte čašu vode nakon pranja zuba.
Jedite više vlakana
Naše tijelo ne može probaviti vlakna i dugo su vremena znanstvenici smatrali da se radi o beskorisnom elementu u hrani dok se nije otkrilo da vlakna hrane dobre bakterije u našem probavnom traktu što direktno utječe na mnoge tjelesne procese, od raspoloženja do imunološkog sustava. Zahvaljujući vlaknima tijelo sporije probavljuje hranjive tvari i dulje se osjećamo sito.
Pripremite po jedan novi recept svake sedmice
Ove se odluke doista nije teško držati, a usto je i zabavno. Stručnjaci tvrde da osobe koje više kuhaju kod kuće, a manje jedu u restoranima, općenito su zdraviji, imaju bolje odnose i snažniji osjećaj kulturološkog identiteta. Uživajte u hrani koju ste pripremili, ne jedite na brzinu i uz televiziju.
Vodite dnevnik kako se osjećate
Umjesto da sumanuto brojite kalorije, pratite kako se osjećate nakon kojeg obroka. Zapišite što ste, kad i koliko otprilike pojeli, koliko ste bili gladni prije i kako ste se nakon toga osjećali.
Obraćanje pažnje na osjećaj gladi dovodi do manje stresa i općenito većeg zadovoljstva. Osluhnite koliko ste gladni, ali jednako je važno ne opterećivati se veličinom porcije ili brojem kalorija, piše PopSci.
Uživajte u hrani
Nijedna promjena u prehrani ne bi trebala biti opterećenje niti voditi do toga da se loše osjećate. Takva promjena inače neće biti održiva.
Primjerice, nemojte se siliti jesti povrće koje ne volite; ne očekujte od sebe da ćete odjednom postati vrsni kuhar, posebno ako vam radni dan traje dugo i dolazite kući iscrpljeni; nemojte se nemilo nalijevati vodom ako imate želju popiti sok. Fokusiranje isključivo na hranjive elemente hrane, bez imalo užitka, dugoročno nije korisno.
