Konzumiranje ovih masti i proteina moglo bi vam pomoći da živite duže
Pronaći šta jesti da biste smršali i osjećali se zadovoljno može biti teško. Dok se na kraju dijeta svodi na tri osnovna makronutrijenta – masti, proteine i ugljikohidrate – često se raspravlja o omjerima i vrstama ovih nutrijenata koji čine zdravu ishranu.
Na primjer, iako je duh vremena prošlih decenija sugerirao da je mast čista naslada, mast je zapravo neophodan nutrijent – neke vrste masti su čak i vrlo zaštitne. Isto važi i za proteine i hranljive ugljikohidrate.
Sada nova studija kaže da bi vam konzumiranje određenih masti i proteina zapravo moglo pomoći da živite duže i spriječite kardiovaskularne bolesti i rak, a previše određenih ugljikohidrata može imati suprotan učinak.
Studija, objavljena 2. januara 2024. u časopisu Nutrients i koju su proveli vrhunski istraživači ishrane i zdravlja u Kini, analizirala je preko 120 studija, koje su uključivale informacije od preko 5 miliona ljudi starosti od 19 do 99 godina, i analizirala ih na povezanost između tri makronutrijenta i dugovječnost, rak i zdravlje srca.
Istraživači su otkrili da je najveći faktor koji je doveo do dužeg životnog vijeka bila ishrana koja je imala različite izvore makronutrijenata.
Drugim riječima, u smislu relativne dugovječnosti, nije bilo važno koju vrstu masti ljudi konzumiraju, ali jedenje različitih vrsta masti jeste. Nezasićene masti poput mononezasićenih (MUFA) i polinezasićenih (PUFA) općenito su bile povezane s manjim brojem slučajeva srčanih problema, uz konzumaciju maslinovog ulja, orašastih plodova i masne ribe što je dovelo do potencijalno dužeg, zdravijeg života.
Zasićene masti, s druge strane, bile su povezane sa lošijim ishodima kada je u pitanju rak, posebno kada su dolazile iz izvora crvenog mesa. Čak i tako, čini se da ukupni unos masti produžava život sve dok dolazi iz niza namirnica.
Što se tiče proteina, povećani unos je bio povezan s manjim rizikom od kardiovaskularnih bolesti. Istraživači su teoretizirali da bi vrsta proteina, bez obzira da li dolazi iz biljnog ili životinjskog izvora, mogla biti odlučujući faktor. Dok životinjski proteini nisu bili povezani s ukupnom stopom smrti ili raka, povećani životinjski proteini mogli bi biti implicirani u kardiovaskularnim bolestima.
Posebno je crveno meso bilo povezano s najvećim rizikom za srce, dok su riba i perad imali najveći zaštitni učinak. Odabir izvora biljnih proteina poput graha, orašastih plodova i žitarica također je bio u korelaciji s nižim stopama kardiovaskularnih bolesti.
Ono gdje je studija donijela preokret je zaključak o ugljikohidratima. Ugljikohidrati, opći pojam koji se odnosi na sve što sadrži škrob ili šećer, uključujući svježe voće, povrće i žitarice do bijelog hljeba, slatkiša i gaziranih pića, značajno su važni kada se gleda na cjelokupno zdravlje.
"Sve više dokaza ukazuje na to da je visok unos rafiniranih ugljikohidrata povezan s dijabetesom, metaboličkim sindromom i hroničnom upalom, a sve to je povezano s napredovanjem kardiovaskularnih bolesti", rekli su autori.
Visok unos ugljikohidrata bio je povezan s povećanim rizikom od smrti od kardiovaskularnih bolesti, ali konzumiranje najmanje količine ugljikohidrata nije bilo bez problema. Ono što su istraživači otkrili je da je tip bitan, a omjer je također bio vrlo važan. Uzimajući u obzir sve uključene studije, unos od oko 50 posto do 55 posto ugljikohidrata bio je povezan s najnižim rizikom od smrtnosti.
Dodali su da je nastavak istraživanja jednostavnih i složenih ugljikohidrata opravdan, ali bi zamjena masti ugljikohidratima mogla biti štetna kao poruka ljudima.
Smjernice Svjetske zdravstvene organizacije predlažu smanjenje ukupnog unosa masti u zamjenu za veći unos ugljikohidrata. Međutim, dugoročni efekti makronutrijenata na zdravstvene ishode su nepotpuni i kontradiktorni.
Sarajevo poslalo zahvalnicu rivalu iz Kupa BiH, brzo stigao odgovor iz Bosanskog Novog
