Radionice Safije Softić-Namas ruše predrasude: Zdrava hrana može biti ukusna i brzo gotova
"Radionice zdrave/pravilne ishrane sam pokrenula u CEI Nahla prije pet godina. Na ideju sam došla jer smatram da se sve lakše usvaja kada se praktično vidi/radi/proba pa tako i znanje o ishrani. Nerijetko se dešava da na radionicama razbijemo mnoge predrasude o pravilnoj ishrani. Neke od predrasuda su da je zdrava hrana skuplja, da nije ukusna i da treba puno vremena da se pripremi. Upravo te tri predrasude uglavnom padnu u zaborav nakon radionica koje su prve ovog tipa na našim prostorima", kazala je Safija za Klix.ba.
Osim u Sarajevu, održala je niz radionca u Tešnju, Bihaću, Mostaru, Busovači, Maglaju, Jajcu, Gornjem i Donjem Vakufu, Bugojnu i Livnu, a u planu su nove radionice u BiH i inozemstvu.
"Jedna od dražih saradnji mi je ona s Općinom Stari Grad, a to je na projektu 'Radionice zdrave ishrane'. Radionice su održane u prvim i drugim razredima starogradskih osnovnih škola. To je projekt koji je realizovan na inicijativu same Općine, što mi je znak da se počinje prepoznavati važnost ove teme. Općina će nastaviti saradnju sa školama u ovoj oblasti, a jedan dio sredstava će ići na zdrave užine. Vjerovatno ćemo projekt nastaviti i iduće godine, kako bi sva djeca prošla edukaciju na ovaj način", kaže Softić-Namas.
Ističe da su djeca bila veoma zainteresovana te da uglavnom imaju dobro predznanje o pravilnoj ishrani, ali praksa često ne prati znanje. Najčešće im je savjetovala da jedu jaja, sezonsko povrće i voće, ribu, meso, integralne žitarice, orašaste plodove, crnu čokoladu, suho voće, domaće kokice, domaće zdrave slatkiše, čips od voća i povrća te da piju vodu i jogurt. S druge strane, trebali bi izbjegavati salame, paštete i ostale mesne prerađevine, čips, pomfrit, hot-dog, gazirana pića, zaslađene sokove i sve što ima dodatne šećere, slatkiše s bojama i drugim aditivima te bijelu tjesteninu.
"Radionice su koncipirane tako da prvo održimo teoretski dio uz interaktivan razgovor i prezentaciju sa slikovitim prikazom. Predstavimo djeci 'lošu' hranu uz objašnjenje zašto je loša, a onda predstavimo i 'dobru' hranu. S obzirom na to da djeca bolje pamte uz slike, postavimo Power Point prezentaciju na kojoj su slike s prikazom šta to loša hrana radi organizmu. Uz puštanje slika obavezno ide razgovor s djecom koja su bila vrlo aktivna i zainteresovana. U tim razgovorima je bilo i smiješnih situacija. Na pitanje šta mogu nabrojati od zdrave hrane jedna učenica je rekla da je to glavuša. Bilo je učenika koji su 'izdali' svoje roditelje navodeći kako 'tata ima veliki stomak i samo trpa lošu hranu'. Nakon toga smo držali praktični dio radionice, gdje smo pravili energetske kuglice koje u sastavu imaju hurme, bademe i zobene pahuljice. Djeca su pomagala u pravljenju i uglavnom su svi bili oduševljeni zdravim slatkišem. Dobili su zadatak da vježbaju barem neko vrijeme da ne piju gazirana pića i da umanje konzumiranje slatkiša i mesnih prerađevina", navodi naša sagovornica.
Zdravo može biti i brzo i ukusno
Jedna od čestih predrasuda o hrani je da ono što je zdravo nije i ukusno. Safija ističe da se može naviknuti i naučiti praviti zdravu hranu koja je veoma ukusna i brza za pripremu. Međutim, zavisi koliko ste spremni na tu promjenu. Najgori neprijatelj su, tvrdi, navike, nije to ni loš okus, ni cijena, niti nedostatak vremena.
"Zdrava hrana ne smije biti neukusna i bljutava jer je vrlo bitno da se u hrani uživa i da smo zadovoljni onim što konzumiramo. Nema svrhe da se tjeramo da jedemo ono što ne volimo, jer je to signal organizmu da nešto nije uredu i neće je iskoristiti na najbolji način. Zato na radionicama pravimo zdrava jela, kvalitetna po sastavu i većini ukusna. Ima puno izbora kada se radi o zdravim jelima, samo što mnogi nemaju naviku da ih pripremaju. Zato su tu hamburgeri, pizze i ostale stvari koje tako primamljivo izgledaju i mirišu, a imaju i dobre reklame. Vjerovatno nikada niste vidjeli reklamu za brokulu. Ipak, nije tako isplativa kao hamburger koji samo što ne kaže 'zovem se srčani udar'", dodaje Softić-Namas.
Ono što bi se svima češće trebalo nalaziti na jelovniku je povrće, pogotovo svježe lisnato povrće. Safija ističe da bismo uz više svježeg povrća imali manje potrebe za nezdravom hranom, jer kada organizam dobije ono što mu zaista treba nema potrebu za dodacima, a uglavnom nam fali vitamina i minerala iz povrća i voća.
"Preporučujem da mijenjate navike korak po korak. Ako konzumirate gazirano piće svaki dan, počnite tako što ćete u sedmici preskočiti jedan dan, iduće sedmice preskočite dva dana, iduće svaki drugi dan i tako postepeno. Neka vam treba i godina dana da uspijete, opet ste na velikom dobitku. Onda mijenjajte neku drugu naviku. Izbacite nešto drugo iz ishrane ili dodajte više povrća svaki dan, ubacite neku fizičku aktivnost i slično. To je rad na sebi. Takvo ulaganje vrijedi truda, jer je to ulaganje u zdravlje, u kvalitetan život", zaključuje naša sagovornica.
Dodatne informacije i savjete o zdravoj ishrani možete dobiti na portalu Dobrekalorije.ba.
Đokovićev kip u Srbiji privukao veliku pažnju: Liči li finalni rad na Novaka?
