"Iznenađuje činjenica da su prijatelji genetski sličniji jedan drugom nego što smo očekivali" te da su nam po genetskim faktorima poput rođaka u četvrtom koljenu, objasnio je genetičar James Fowler sa Univerziteta u Kaliforniji.
Naučnici su proveli istraživanje na 1932 odrasle osobe, analiziravši milion i pol genetskih markera potpunih stranaca koji nisu bili u krvnom srodstvu. Podaci su im omogućili da predvide ko bi komu mogao postati prijatelj na temelju sličnih genotipa. Rezultati istraživanja koji su objavljeni u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences pokazali su da s prijateljima dijelimo oko jedan posto svih gena.
Najčešći geni što ih dijele prijatelji su oni koji određuju na koji način reagiramo na miris, a naučnici su ih nazvali Starbucks efektom.
"Vama se naprimjer jako sviđa miris kave i privlače vas mjesta odakle se on širi. Isti miris na isto mjesto privući će i druge ljude, a oni su vaši potencijalni prijatelji", objasnio je Fowler.
No naučnici ističu i da odnosi među prijateljima istih genetskih osobina mogu povećati i efekte karakternih crta ličnosti. Primjerice osoba sklona alkoholu možda je takva zbog genetskih faktora, ali na tu njenu sklonost može utjecati i prijatelj sklon alkoholu.
Naučnici su zaključili da genetska struktura ljudske populacije ne rezultira samo stvaranjem reproduktivnih već i prijateljskih zajednica, a Fowler tvrdi kako treba imati na umu da je ljudska evolucija na određen način uvjetovana interakcijom između gena i odabira prijatelja.
Komična reakcija uplakane bebe na taktove najslušanije pjesme godine: "Ovo ne mogu izmisliti"
