Oaza u srcu metropole: Koja je uloga 50 ovaca na Dunavskom ostrvu u Beču
Dunavsko ostvro duže je od 21 kilometra i nastalo je uslijed kontinuiranih mjera odbrane od poplava koje su provodile vlasti u Beču. Mathilde Urban iz Odjela za vode Grada Beča za Klix.ba kaže kako Dunavsko ostrvo zbog svojih drugih namjena, kao što je ona rekreacijska, dio je brojnih projekata.
"Projekat Life Dicca pokrenut je 2018. godine, a ove godine bi trebao donijeti nove konkretne mjere. Dunavsko ostvro, kao i cijeli grad, izloženo je klimatskim promjenama, a efekti se osjete kao dugi periodi suša ili snažnih kiša, što se održava negativno na cijeli sistem", kaže ona.
Ekolog Thomas Ofenbock kaže nam kako su projekti regulacije Dunava i izgradnje čitavog sistema kanala, pa i samog Dunavskog ostrva, uništili značajna močvarna staništa, a time i brojne vrste. Današnji projekti nastoje vratiti ostrvu dio nekadašnjeg prirodnog bogatstva tog područja.
"Projekat Life Dicca nastoji zaštiti Dunavsko ostrvo od utjecaja klimatskih promjena, brojne vrste koje tu žive. Prva vidljiva mjera koja je učinjena 2019. godine je nastanjivanje ostrva ovcama koje pasu po zelenim površinama. U sjevernom dijelu imamo dosta livada koje su ranije košene, ali smo došli na ideju da uzmemo stado ovaca. Ovce smo unajmili, a imamo i pastira koji je zadužen za njih. Na tim livadama pasle su od maja do oktobra 2019. godine okružene jednom mobilnom ogradom", priča Urban.
Ovce su prošle godine popasle 73 hektara livadskih površine, što nije mnogo, ali je ustanovljeno da je ogromna razlika da li se livade kose mašinama ili ih pasu ovce.
"Ovce selektivno pasu, ne pasu sve kao kad mašina prođe livadu. Takav način održavanja zelenih površina podupire raznolikost flore i faune, naročito insekata. Monitoringom smo utvrdili da se zbog ovaca brojnost vrsta povećala. Značajno se povećala brojnost skakavaca, leptira", pojašnjava Ofenbock naglašavajući da se projekat s ovcama odvija najmanje do 2023. godine.
Održavanje ostrva nastoji biti što ekstenzivnije, da se maksimalno smanji emisija CO2, stakleničkih gasova te da se što manje mašina koristi, da se što je moguće više predjela sačuva u "izvornom stanju".
"Bare i jezerca iako vještački stvorene imaju značajnu 'koridorsku funkciju" za brojne životinje. Pomoću bunara koji su pogonjeni snagom vjetra želimo osigurati kontinuirano punjenje ovih malih oaza, da se izbjegnu isušivanja u toku ljetnih suša koja su znala biti pogubna za neke organizme", kazao je Ofenbock.
Centralni dio ostrva, koji je najviše pohode građani, bit će značajno zasjenjen prirodnim materijalima i na prirodan način stvorenim hladovinama, što je posebno značajno u ljetnim mjesecima.
Na jednoj livadi bit će zasađen i voćnjak s domaćim sortama jabuke, kajsije i šljive, ponajviše zbog insekata, a postavit će se i nekoliko košnica pčela. Jedan sličan voćnjak već postoji na Dunavskom ostrvu kojeg se može slobodno brati. Obezbjeđen je i digitalni vodič kroz ostrvo te desetine zanimljivih ideja koje od ovog mjesta čini pravu oazu u srcu metropole na Dunavu.
Nećete mu moći odoljeti: Isprobajte recept za kolač s prhkim tijestom i ukusnom kremom
