Nova studija objavljena u časopisu Science pratila je aktivnosti gušterovog mozga koristeći nove tehnike i metode. Otkriveno je da gmizavci imaju sličan proces i obrasce spavanja skoro kao sisari i ptice. I dinosauri vjerojatno rade isto.
Nalazi pokazuju da su životinje u ovu fazu sna počele ulaziti mnogo ranije nego što se mislilo, ističe doktor Gilles Laurent, ujedno i direktor Instituta za istraživanje mozga u Frankfurtu Max Planck.
"Rezultati su bili zaista iznenađujući i nova otkrića pokazuju da je san dinosaura zajednički precima od sisavaca, ptica i reptila, koji su živjeli prije oko 300 miliona godina (unazad kada je Zemljin kontinent bio velika kopnena masa)“, izjavio je Laurent.
Činjenica je da ljudima potpuni ugođaj može pomoći da imaju što kvalitetniji i udobniji san, kao npr. poslije tople kupke. Sa životinjama i nije baš tako. Na primjer, ciklusi ljudskog sna imaju tendenciju između 60 i 90 minuta, dok su ciklusi spavanja kod mačaka oko 30 minuta, a slično je i kod guštera. Ljudski su preci tokom historije od otkrivanja oruđa i oružja, preko korištenja vatre i organizacije života u pećinama napredovali u odnosu na druge vrste, a taj napredak i uspjeh naučni tim povezuju s načinom spavanja naših predaka.
Naučnici tvrde kako su nakon proučavanja 21 vrste primata došli do rezultata koji pokazuju kako ljudi spavaju kraće, ali dublje od ostalih vrsta te kako u REM fazi sna provedu 25 posto vremena, što omogućuje kvalitetniji odmor za mozak kao i njegov razvoj tokom vremena.
Kod primata, na primjer, najduže spavaju lemuri, između 15 i 17 sati.
"REM faza spavanja bitna je kod razvoja nervnog sistema, što znači da je kognitivni razvoj čovjeka usko povezan sa spavanjem, a to su naši preci pokazali tokom evolucije", tvrde naučnici.
