Moderni život u kojem dominiraju finansijska kriza, ratovi, prijetnje od terorizma... čine da se često osvrćemo i žalimo za prošlim vremenima, a sudeći prema novom istraživanju, za to imamo i dobar razlog.
Australski naučnici su otkrili da je u 1978. godini kvalitet života bio na vrhuncu. Do ovog su zaključka došli koristeći novu metodu za praćenje socijalnog i ekonomskog napretka i uzimajući u obzir različite ekonomske, ekološke i druge faktore povezane sa stilom života.
Do sada se za slična istraživanja uzimao u obzir samo bruto domaći proizvod (BDP), ali on pokazuje samo jedan dio općeg stanja, odnosno mjeri samo koliko novca je potrošeno i zarađeno u određenoj zemlji.
Naučnici su u svojoj studiji objasnili da BDP ne može dati podatke o tome koliko je stanovništvo određene zemlje sretno.
"BDP nije namijenjen da mjeri socijalno i ekonomsko blagostanje, a ipak se najčešće koristi kako bi ukazao na stanje u jednoj zemlji", kazali su vodeći autori studije Ida Kuniszewski i Robert Costanza s Univerziteta Canberra.
Rast BDP-a, prema njihovim riječima, mogu uzrokovati ekološke katastrofe ili kriminal, jer se za njihovo rješavanje troši novac.
Naučnici tvrde da bi se za preciznije rezultate stanja u jednom društvu trebali uzimati faktori kao što su ekonomska kretanja, stanje okoliša, društvene nejednakosti, kriminal, broj saobraćajnih nesreća, volonterski rad i slično. Stoga su koristili alternativnu metodu nazvanu Genuine Progress Indicator (GPI), koja uzima u obzir ove i druge faktore.
U studiji su analizirani podaci prikupljeni između 1950. i 2003. godine iz 17 zemalja koje čine pola svjetskog stanovništva. Uspoređujući kako se GPI mijenjao godinama, utvrdili su da je vrhunac dostignut 1978. godine, a da nakon toga slijedi spor, ali nezaustavljiv pad.
S obzirom na to da je u istom periodu BDP uglavnom rastao, naučnici su zaključili da pokazatelj monetarnog blagostanja raste neovisno o društvenim i ekološkim nesrećama.
