Devedeset posto ljudi koji pokušavaju smršati ne obraćaju pažnju na jednu stvar
Upravo je to razlog zašto čak 95 posto dijeta ne uspijeva.
U istraživanju je učestvovalo više od 1.000 Amerikanaca, od kojih je 31 posto smatralo kako je nedostatak vježbanja najveći razlog zašto ne mogu smršati. Njih 26 posto je smatralo kako je u čitavom procesu mršanja najvažnija prehrana, dok je 17 posto izjavilo kako je zdrav način života dosta skup.
Samo jedan od 10 ispitanika spomenuo je značaj mentalnog zdravlja i psihološke faktore kao barijeru.
"Kad pričate sa bilo kim u vezi mršanja, reći će vam da se hrane nezdravo i da ne vježbaju dovoljno", kaže Diane Robinson, neuropsihologinja iz kompanije Orlando Health.
Ona naglašava kako moramo shvatiti zašto jedemo nezdravo i posežemo za hranom koja je loša za nas.
Za većinu ljudi, jedenje je emocionalno iskustvo. Određene (najčešće nezdrave) namirnice nam daju utjehu, pa smo tako i kao djeca bili nagrađivanio slatkišima za našu poslušnost. Mnogi su praznici fokusirani na hranu, organizuju se porodični ručkovi... tako da je za većinu ljudi veza sa hranom nogo više od puke potrebe za održavanjem života.
"Bilo da smo svjesni toga ili ne, uvjetovani smo time da hranu koristimo ne samo za preživljavanje, nego i kao utjehu. To nužno ne mora biti loša stvar, samo je jako bitno da postanemo svjesni toga i nosimo se s tim na adekvatan način", kaže Robinson.
Nakon ukusnog obroka, mozak otpušta dopamin, horomon povezan sa osjećanjem sreće i zadovoljstva. Tijelo je zadovoljno i osjećate se dobro. Ipak, emicionalna povezanost sa nezdravom hranom zna postati problematična kad se ljudi oslanjaju isključivo na hranu kako bi "proizveli" pozitivne emocije u svom tijelu ili pak zatomili neke negativne sa kojima se ne žele suočiti.
Neke prethodne studije su pokazale kako je izuzetno snažna veza između raspoloženja, hrane i prejedanja. Na glad i unos hrane utječe mnogo više od same biologije - emocije igraju veliku ulogu u određivanju onoga što ćemo jesti.
Poenta svega jeste kako je potrebno obratiti pažnju na ono što se dešava "unutra", u smislu naših emocija i psiholoških potreba, radije nego na vanjski izgled, a prije svega samostalno ili uz pomoć stručne osobe u oblasti mentalnog zdravlja otkriti koji su to emocionalni problemi koje imamo i koje zapravo pokušavamo riještiiunosom pogrešne hrane i zatomljavanjem stvarnih emocija.
"O tome ne želimo razmišljati jer čini da se osjećamo loše i neugodno, ali je neophodno kako bismo napravili progres. Tijelo i psiha su neraskidivo povezani i jedno ne može funkcionisati na pravi način bez drugog", kaže neuropsihologinja Diane Robinson.
