"Naše istraživanje pokazuje da su preskakanje doručka i kasna večera povezani s lošijim ishodima nakon srčanog udara, a ako imamo grupu loših navika samo će se pogoršati stvari. Ljudi koji rade dokasno mogu doći u iskušenje da kasno večeraju, a zatim ujutro da ne budu gladni", rekao je autor studije Marcos Minicucci.
Studija je obuhvatila 113 pacijenata koji su imali srčani udar, prosječne dobi 60 godina, koji su upitani o njihovim prehrambenim navikama prilikom primanja na odjel koronarne intenzivne njege.
Pacijenti koji imaju običaj preskakanja doručka te obroka u kasnim večernjim satima, imali su četiri-pet puta veći rizik od smrti, drugi srčani udar ili anginu (bol u grudima) u roku od 30 dana nakon izlaska iz bolnice.
Obrazac preskakanja doručka definiran je kao praksa da se ništa ne jede prije ručka, osim konzumiranja pića poput kafe i vode, najmanje tri puta sedmično, dok je obrazac kasne večere definiran kao obrok u roku od dva sata prije spavanja barem tri puta sedmično.
Od ljudi ispitanih u studiji, 58 posto su bili oni koji su preskakali doručak, 51 posto su oni koji su jeli kasno tokom večeri, a 41 posto oboje.
Međutim, studija se zasnivala na još uvijek nedovoljno ispitanim tezama, a ne uzročno-posljedičnim vezama između načina prehrane i srčanih ishoda. Istraživanje je objavljeno u European Journal of Preventive Cardiology.
Pacijenti u studiji su imali posebno ozbiljan tip srčanog udara nazvan infarkt miokarda elevacijskog segmenta ST (STEMI).
"Jedan od deset pacijenata s infarktom miokarda elevacijskog segmenta ST umre u roku od godinu, a prehrana je relativno jeftin i jednostavan način za poboljšanje prognoze", rekao je Minicucci u informativnom izdanju časopisa.
Prethodne studije su otkrile da će ljudi koji preskaču doručak i koji kasno večeraju vjerovatno imati i druge nezdrave navike, poput pušenja i slabe tjelesne aktivnosti.
"Također, mislimo da bi upalni odgovor, oksidativni stres i endotelna funkcija mogli biti uključeni u povezanost između nezdravog načina prehrane i kardiovaskularnih ishoda", dodao je Minicucci.
Napomenuo je da su u studiji pacijenti s nezdravim prehrambenim navikama i lošijim ishodima vjerovatnije koristili statine koji snižavaju holesterol prije srčanog udara, piše Health24.
"Postoje neke kontroverze u vezi s prehrambenim navikama pacijenata koji koriste statine. Naše istraživanje sugerira da pacijenti s prethodno navedenim oblikom infarkta doživljavaju statine kao alternativni put do zdravstvenih koristi. Međutim, ovi lijekovi trebaju biti dodatak zdravim prehrambenim navikama, a ne zamjena", rekao je Minicucci.