Nutricionistica Ivković O'Reilly: Šećer stvara osam puta veću ovisnost nego kokain
Bilo da pokušavate smršavjeti, oporaviti se od bolesti ili živjeti zdravije i raditi na prevenciji bolesti, zdrava ishrana donosi brojne dobrobiti za tijelo i um.
Hranjive tvari i druge komponente hrane utječu na funkciju tijela, štite od bolesti, obnavljaju zdravlje i određuju odgovor ljudi na promjene u okolini. Pod određenim okolnostima kod nekih pojedinaca ishrana može biti ozbiljan faktor rizika za brojne bolesti.
Nutricionistica Amela Ivković O'Reilly je za Klix.ba govorila o pravilnoj ishrani, nutricionizmu i prehrani za djecu.
Stoga nutricionistica preporučuje da konzumirate hranu bogatu mastima i vlaknima, siromašnu procesiranim ugljikohidratima.
"Jedite probiotičku hranu, poput kefira i kiselog kupusa. Limitirajte unos mliječnih proizvoda i žitarica. U kuhanju dodajte puno povrća, začina i gljiva. Povrće i gljive sadrže prirodne antivirusne, antibakterijske i antifungalne sastojke. Vlakna fermentiraju prijateljske mikrobe u donjem dijelu crijeva, koji stvaraju toplinu, masne kiseline kratkog lanca i esencijalne vitamine poput vitamina K. Prijateljski mikrobi treniraju imuni sistem da reaguje na loše mikrobe iz crijevne flore", istakla je.
Nastavlja da ono što jedemo znatno utječe na moždanu funkciju, stoga treba konzumirati banane koje sadrže 10 miligrama dopamina, koji poboljšava raspoloženje, ali i crnu čokoladu za podsticanje lučenja serotonina, neurotransmitera na koji ciljano djeluju brojni antidepresivi.
Također, kaže da je važno redovno konzumirati voće i povrće bogato antioksidansima koji štite kožu. Antioksidansi u svježim borovnicama i omega-3 u srdelama i sardinama pomažu u poboljšanju zdravlja ćelija kože i usporavaju prerano starenje.
"Baš kao vašem autu, i vašem mozgu je potrebno 'gorivo' da bi funkcionisalo kako treba. Istraživanja su pokazala da nezdrava ishrana za 66 posto povećava rizik od gubitka produktivnosti. Zdrava hrana i balansirana ishrana omogućavaju vašem mozgu dovoljno "goriva", zbog čega ćete biti produktivniji i energičniji”, kazala je.
Prehrambena intervencija je zasnovana na poznavanju prehrambenih potreba, nutritivnog statusa i genotipa, tzv. personalizovana ishrana može se koristiti za sprečavanje, ublažavanje ili lječenje hroničnih bolesti.
Nastavlja da uobičajne dijetalne hemikalije mogu djelovati na ljudski genom, bilo direktno ili indirektno, mijenjajti ekspresiju ili strukturu gena.
"Stepen utjecaja ishrane na ravnotežu između zdravih i bolesnih stanja može zavisiti od genetske strukture čovjeka. Neki geni regulisani ishranom i njihove normalne, uobičajene varijante vjerovatno će igrati ulogu u nastanku, incidenciji, napredovanju ili težini hroničnih bolesti", kazala je.
Pravilnom ishranom do zdravlja Održavanje imunog sistema jedan je od najboljih načina sprečavanja i borbe protiv virusnih infekcija. Ivković O'Relly otkriva nekoliko jednostavnih, ali važnih koraka za održavanje vašeg imunog sistema u top formi.
"Osigurajte najmanje sedam sati sna dnevno. Hronično nespavanje može deprimiriati vaš imuni sistem. Melatonin, "hormon spavanja" vašeg tijela, snažan je imuni pojačivač koji može pomoći u borbi protiv virusne infekcije. Držite nivo stresa pod kontrolom. Radite umjerenu, ali redovnu fizičku vježbu. Hranite se balansiranom prehranom i držite šećer, rafinirano brašno i prerađenu hranu na apslutnom minimumu", savjetuje, dodajući da se oko 70 posto ćelija koje čine vaš imuni sistem nalazi u vašim crjevima. Jedite fermentiranu hranu poput kefira, kiselog kupusa i turšija.
Hrana je presudna za dobro zdravlje i dugovječnost. Navikli smo jesti anorgansku i rafiniranu hranu prepunu zasićenih masti i šećera.
Nutiricionistica savjetuje da takvu hranu zamijenite prirodnom, svježom i sirovom hranom, voćem i povrćem, kvalitetnim proteinima i esencijalnim masnim kiselinama koje su u stanju najbolje opskrbiti naše ćelije odgovarajućim nutritivnim elementima.
"Prirodna hrana u svom izvornom, sirovom stanju sadrži život u atomima i molekulama od kojih se sastoji. Takva hrana obnavlja ćelije i izvor je energije i zdravlja. Anorganska hrana tretirana je obradom na visokim temperaturama ili je rafinirana te ne hrani ispravno ćelije tijela i zbog toga se mnogi ljudi udebljaju, razbole ili nemaju energije. Nepravilna ishrana i industrijski napici utječu na nedostatak koncentracije i hiperaktivnost kod djece", kazala je.
Ona ističe da nezdrava ishrana, pogotovo ako pređe u naviku, može povećati rizik od dobijanja hroničnih bolesti, kao što su rak, dijabetes, gojaznost i srčane bolesti.
"Ako ne unosite dovoljno proteina, vitamina i minerala koji su potrebni vašem organizmu, vaša mišićna masa ustupit će mjesto salu. Neke procjene su pokazale da je oko 30 posto kancera povezano s lošom ishranom. Istraživanje u koje je bilo uključeno 6.000 žena otkrilo je da su one koje su konzumirale kupus, brokoli, kelj i karfiol, imale manji rizik od dobijanja raka pluća poslije menopauze", kazala je.
Važnost ishrane za razvoj djece Nutiricionistica se osvrće i na prehranu djece, kako kaže, svako četvrto dijete u BiH je pretilo. Potom konstatuje da djeca rastu i pravilno se razvijaju ako ih pravilno hranimo.
Principi zdrave prehrane za optimalan rast i razvoj djece, prema riječima nutricionistice, temelje se na tradicionalnim mudrostima, zdravom razumu i modernoj nauci.
"Djecu ne treba previše navikavati na slatki okus, jer se u mladoj dobi lako stvara ovisnost, tj. pretjerana potreba za šećerom i škrobom, što dovodi do mnogih problema kasnije u životu. Šećer stvara osam puta veću ovisnost nego kokain. Domaći kolač pripremljen od pravih zdravih sastojaka će biti bolji izbor od kupovnih slatkiša koji su nutritivno siromašni, a prepuni hemijskih aditiva", kazala je.
Ona ističe da se kao zaslađivači od prirodnih sastojaka mogu koristiti med, biljka stevija i suho voće. Također, preporučuje izbacivanje kupovnih slatkiša, keksa i grickalica te kaže da umjesto toga djeci treba ponuditi bademe, orahe, lješnjake, prepržene sjemenke i naravno voće.
"Treba prestati kupovati sokove i naučiti djecu da kada su žedna, piju vodu. Umjesto salama i hrenovki djeci treba dati domaći sir i zdravo meso, umjesto margarina treba koristiti maslac. Ne kupovati po pekarama, već praviti domaći hljeb od cjelovitih žitarica, ali i praviti zdrave kolače", dodaje.
Nutricionistica pojašnjava da postoji dovoljno dokaza da je industrijska procesirana hrana prepuna toksičnih i štetnih sastojaka, pa ako djeci dajemo sve ono što je dostupno na tržištu hrane, mi ih doslovno trujemo.
Ona navodi da zbog pogrešnih informacija, ali i vlastitog komoditeta, djeci ne dajemo nutritivno bogatu hranu koja sadrži materijal potreban za njihov pravilan rast i razvoj.
"Bojimo se masnoća, holesterola, mesa, jaja, morskih plodova, punomasnih mliječnih proizvoda, orašastih plodova, svega onoga što je priroda dizajnirala kao ljudsku hranu, a ne bojimo se djeci dati hrenovku u tijestu, čips, kekse i gumene bombone. Ne treba se onda čuditi što je sve više raznih bolesti, što djeca pate od alergija, astme, atopijskog dermatitisa, iskrivljenih zuba, poremećaja ponašanja, crijevnih bolesti, debljine, pa čak i autoimunih bolesti i dijabetesa već u ranoj dobi", zaključila je.
