Mozak je vrlo osjetljiv na upalu, što može poremetiti njegovo normalno funkcioniranje i doprinijeti raznim poremećajima mentalnog zdravlja i kognitivnom padu.
Određene namirnice, posebno one bogate rafiniranim šećerima, nezdravim mastima i umjetnim aditivima, mogu izazvati upalu u tijelu. Ova hronična upala može dovesti do oksidativnog stresa i oštetiti moždane stanice, narušavajući kognitivne sposobnosti i povećavajući rizik od neurodegenerativnih bolesti poput ove Alzheimerove bolesti.
Neuronaučnik Robert Love, koji ima preko 2,2 miliona pratilaca na TikToku, podijelio je tri zapaljive namirnice za koje smatra da bi trebali smanjiti ako želite zaštititi svoj mozak. Otkrio je da su rafinisani šećer, ulja iz sjemenki i bjelanjci oni na koje treba paziti.
Rafinirani šećer
Love navodi da je prehrambena industrija smislila načine da se šećer kaže na različite načine na etiketama hrane, što otežava saznanje koliko zapravo konzumiramo.
"Prerađeni šećer je apsolutno užasan za vaš mozak. Prvo, doprinosi dijabetesu tipa 2 koji je jedan od primarnih faktora rizika za Alzheimerovu bolest", otkriva on.
Ulja sjemenki
Love ističe da su ulja sjemenki još jedan upalni sastojak koji prehrambena industrija često prikazuje kao bezopasna, ali zapravo mogu biti štetna za zdravlje vašeg mozga.
Većina ovih ulja dolazi iz sjemenki, a Love navodi neke primjere, a to su ulje od kikirikija, kukuruzno ulje, suncokretovo ulje, šafranovo ulje, ulje kanole i biljno ulje.
Razlog zašto su ova ulja loša za zdravlje mozga je zato što su jako upalna. Upala je primarni faktor rizika za Alzheimerovu bolest, a Love kaže da se konzumiranjem ovih ulja povećava rizik od skoro svake hronične bolesti, od srčanih bolesti preko dijabetesa do mnogih vrsta raka.
Bjelanjci
Ovo je iznenađujuće, ali Love objašnjava zašto su bjelanjci na listi.
On kaže da bjelanjci smanjuju apsorpciju biotina. Biotin je važan za rast u vašem tijelu, a važan je i za kosu, kožu i nokte. Dakle, konzumiranje bjelanjaka, iako je bogato proteinima, bjelanjci bez žumanca zapravo mogu biti štetni jer inhibiraju apsorpciju biotina.
Biotin, također poznat kao vitamin B7, prvenstveno podržava mozak doprinoseći cjelokupnom neurološkom zdravlju. Iako je biotin najpoznatiji po svojoj ulozi u održavanju zdrave kose, kože i noktiju, on također igra ključnu ulogu u različitim metaboličkim procesima koji mogu utjecati na funkciju mozga.
Jedan od načina na koji biotin može pomoći u funkcionisanju mozga je da je neophodan za sintezu određenih neurotransmitera, hemikalija koje prenose signale između nervnih ćelija. Zdravi nivoi neurotransmitera ključni su za regulaciju raspoloženja, kognitivne funkcije i opšte zdravlje mozga.
Iako je potrebno više istraživanja da bi se u potpunosti razumio direktan utjecaj biotina na kognitivne funkcije i raspoloženje, održavanje adekvatnih razina biotina podržava cjelokupno zdravlje mozga, što može doprinijeti boljim kognitivnim performansama i stabilnosti raspoloženja.
