Svjetski dan dijabetesa: Naša djeca se još bodu 15-20 puta dnevno da izmjere šećer
Prema procjeni Internacionalne Dijabetes federacije (IDF), do 2030. godine dijabetes će imati 592 miliona ljudi u svijetu u dobnoj skupini od 20 do 79 godina.
Svjetski dan dijabetesa obilježava se od 1991. godine, a inicijativu su pokrenuli IDF i Svjetska Zdravstvena organizacija (SZO) kao odgovor na rapidno povećanje broja oboljelih od dijabetesa u svijetu.
Tim povodom razgovarali smo s Nađom Kumrić, predsjednicom Udruženja dijabetičara djece i omladine Kantona Sarajevo.
Pretpostavlja se da u BiH od dijabetesa boluje 370.000 ljudi
"U BiH ne postoji jedinstveni registar oboljelih od dijabetesa, ali se pretpostavlja da oko 370.000 ljudi boluje od dijabetesa, a 50 posto osoba nije ni svjesno da ima tu bolest", kaže Kumrić.
Najveći uzrok porasta broja oboljelih od dijabetesa jesu promjene u načinu života ljudi, povezane s poremećajem ishrane, povećan broj gojaznih osoba i smanjenje fizičke aktivnosti.
"Broj oboljelih od dijabetesa u Kantonu Sarajevo, prema našoj procjeni, iznosi 2.700 oboljelih na intenziviranoj inzulinskoj terapiji, dijabetes tip 1 (od toga oko 160 djece do 18 godina i oko 260 osoba među omladinom od 18 do 26 godina), zatim 8.200 oboljelih na kombinovanoj terapiji (inzulin i tablete), dijabetes tip 2 i 21.100 oboljelih na terapiji samo tabletama, dijabetes tip 2. Znači, u KS je ukupno oko 32.000 oboljelih od dijabetesa", govori Kumrić.
Podizanjem svijesti o uzrocima i posljedicama ove bolesti moguće je utjecati na ove negativne trendove.
"U našoj zemlji, nažalost, još nije dovoljno razvijena svijest o ovom problemu. Mnogi ne razlikuju dijabetes tip 1 od dijabetesa tipa 2. Vlada KS, Ministarstvo zdravstva i ZZO KS uskraćuju osnovna prava oboljelima od dijabetesa koja su svugdje u svijetu, pa tako i u regionu dostupna i besplatna. Tu prvenstveno mislimo na nedovoljan broj inzulinskih pumpi, kontinuiranih mjerača šećera u krvi i trakica za mjerenje šećera, kao i problem u vezi s glukagonom, lijekom koji jedini spašava život u slučaju teške hipoglikemije", ističe Kumrić.
Dodaje kako predškolske i školske ustanove nisu dovoljno informisane o dijabetesu, a kadar nije educiran.
"Mnogi ne znaju prepoznati osnovne simptome hipo i hiper glikemije. A djeca tinejdžerske dobi su često izložena vršnjačkom nasilju zbog mjerenja šećera i davanja inzulina u školama. To sve nosi dodatni psihološki teret za djecu koja svekako imaju dovoljno svakodnevnih briga u borbi sa svojom bolesti", naglašava Kumrić.
Zbog toga se, dodaje ona, svake godine održava Svjetski dan dijabetesa, kako bi se izrazila zabrinutost za konstantni rast broja novooboljelih od dijabetesa i zabrinutost koju predstavlja neotkriveni ili loše regulisani dijabetes.
Slogan ovogodišnjeg Svjetskog dana dijabetesa je "Medicinske sestre i dijabetes". Na taj način cijeli svijet želi da istakne značaj i oda zahvalnost medicinskim sestrama u timu koji se brine o osobama s dijabetesom.
Naša sagovornica ističe kako je život dijabetičara u vrijeme pandemije otežan, jer je to grupa ljudi koji su posebno izloženi riziku, kao hronični bolesnici.
Zbog pandemije nema redovnih, kao ni godišnjih kontrola
"Poznato je da se dijabetičari moraju zdravo hraniti i baviti fizičkom aktivnošću. Zbog pandemije djeca i omladina pohađaju online nastavu i ne idu na kolektivne treninge. Znači, manje se druže sa svojim vršnjacima, manje se bave fizičkom aktivnošću, što sigurno ostavlja i psihičke i fizičke posljedice na njihovo zdravlje", kaže.
Loše je također, poručuje Kumrić, što zbog pandemije nema redovnih, kao ni godišnjih kontrola za djecu i omladinu na klinikama.
"Potrebno je skrenuti pažnju da djeca treba da razviju svijest o zdravim prehrambenim navikama i redovnoj fizičkoj aktivnosti. A roditelji treba da znaju prepoznati osnovne simptome kod pojave dijabetesa, a to su povećana žeđ, učestalo i skoro nekontrolisano mokrenje, povećan apetit, a kod odraslih nagli gubitak tjelesne težine", savjetuje Kumrić.
Prehrambene smjernice za dijabetičare predstavljaju univerzalne principe pravilne prehrane koji vrijede za sve ljude.
"Prehrana treba biti bogata povrćem, mesom i ribom (proteini), umjereno koristiti voće, a najveću pažnju treba usmjeriti na pravilan odabir namirnica bogatih ugljikohidratima i birati one s niskim glikemijskim indeksom. Treba voditi računa o dnevnom unosu masti i izbjegavati slatkiše, bijeli šećer i zaslađene napitke", savjetuje Kumrić.
Kaže i kako u BiH ne postoji klinika za dijabetes, ne postoji jedinstveni registar oboljelih, a zavisno od kantona do kantona razlikuje se zaštita ljudi.
"Oboljeli od dijabetesa nemaju ista prava na medicinska pomagala kao u ostalim zemljama svijeta. Naša djeca se još bodu 15-20 puta dnevno da izmjere šećer i da daju inzulin, znači 450-600 puta mjesečno, a mogli bi 'samo' 12 puta mjesečno kada bi svi imali inzulinske pumpe i kontinuirane mjerače šećera u krvi", napominje Kumrić.
Za to su, kaže, glavni krivci Vlada, ZZO KS i Ministarstvo zdravstva KS koji već 28 mjeseci ne provode zaključke Skupštine iz 2018. godine.
"Naša omladina starija od 18 godina ima samo jednu trakicu dnevno da izmjeri šećer, znači 50 trakica za 50 dana i nemaju pravo na glukagon. Ne primjenjuje se Rezolucija o dijabetesu, niti Strategija borbe protiv dijabetesa. Više od dvije godine nije se primjenjivala Uredba o ortopedskim pomagalima usvojena na sjednici Skupštine 25. juna 2018.", govori Kumrić.
Nastavlja priču kazavši da je donesena nova uredba 11. juna 2020., ali da ona nije u skladu sa zaključcima Skupštine od 28. septembra 2020.
"Udruženje dijabetičara djece i omladine Kantona Sarajevo (UDDOKS) bori se da se izmijeni nova uredba i da oboljeli od dijabetesa dobiju osnovna prava koja im pripadaju. U suprotnom, naša djeca i omladina idu u sigurnom smjeru svih najtežih oboljenja i posljedica koje dijabetes nosi sa sobom, a to su dijaliza, operacija očiju, dijabetičko stopalo, amputacije ektremiteta i slično", poručuje Kumrić.
